Drugog dana zasjedanja međuresorne radne grupe koja se bavi izmjenama Izbornog zakona BiH usuglašeno je nekoliko tehničkih stvari koje će u obliku amandmana biti upućene u parlamentarnu proceduru, no ni ovaj put nisu se usuglasila teška politička pitanja poput izbora u gradu Mostaru ili pak provedbe presude Sejdić-Finci uz obrazloženje kako se čekaju razgovori ključnih političkih stranaka koje trebaju postići dogovor.
Također, kao što se i očekivalo, nije se razmatralo odgađanje izbora budući da se tu zadire u ustavnu materiju tako da će se lokalni izbori održati ove godine. Piše Dnevni list.
Istodobno, suglasnosti nije bilo ni oko nekih važnih tehničkih pitanja koja se tiču izbornog praga, pripadnosti mandata kao i otvorenih i zatvorenih listi. Ipak, sudionici sastanka ističu kako je pozitivno da je napravljen korak naprijed, a da pritom nisu ugrožena neka rješenja koja su u ovom trenutku najbolja.
Tijekom izjašnjavanja oko izbornog praga nije bilo suglasnosti, tako da je zaključak da prag ostaje isti kao i do sada; dakle tri posto. Istodobno, na radnoj grupi je postignut zaključak kako ostaju otvorene liste kao i do sada te da se u pogledu pripadnosti mandata zadržava sadašnje rješenje prema kojem mandat pripada izabranom pojedincu.
Što je dogovoreno?
S druge strane, izmjene koje su dogovorene odnose se na poboljšanje rada biračkih odbora u smislu njihovog komponiranja, kao i pooštravanja discipline u radu. Ipak, s obzirom da ostaju otvorene liste, usuglašena je promjena prema kojem se povećava postotak broja osvojenih glasova potrebnih za napredak na listi. Do sada je on iznosio pet posto od broja glasova koje osvoji stranka, a novim rješenjem postotak se diže na 15 posto.
U pogledu spolne zastupljenosti na listama dogovoreno je kako svaka od listi mora imati najmanje 40 posto manje zastupljenost spola. Ostala pitanja oko kojih se razgovaralo odnose na izmjene o financiranju političkih stranaka da bi se uvažile GRECKO preporuke.
Što se moglo bolje?
Jedan od članova radne grupe Halid Genjac (SDA) naveo je kako se oko Mostara nije raspravljalo budući se čekaju razgovori ključnih stranaka oko tog pitanja, pri čemu je naveo kako se u idućih deset dana očekuje još jedna sjednica međuresorne radne grupe.
S druge strane Borjana Krišto (HDZ BiH) ističe kako se mnogo toga napravilo, poput problematike biračkih odbora ili pak ovjere listi, pa iako to nisu velike političke izmjene, one su takve, naglasila je da pridonose demokratizaciji i učinkovitosti izbornog procesa. I ona se osvrnula na situaciju oko grada Mostara kazavši kako se nastoji doći do rješenja i da se razgovara na političkoj razini, baš kao i oko presude “Sejdić-Finci” u pogledu izbora za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
S druge pak strane, navela je kako grupa može nastaviti raditi i nakon usuglašavanja stavova te da se do objave lokalnih izbora u parlament mogu uputiti rješenja u smislu implementacije pojedinih odluka. Istodobno, Lazar Prodanović (SNSD) pojašnjava kako su učinjeni koraci naprijed, poput mogućnosti povrata sredstava kandidatima i povećanja broja potpisa za kandidaturu, ali ističe i kako se moglo više uraditi na poboljšanju sastava biračkih odbora.
U tom je kontekstu potvrdio je i kako je očekivao da će se doći do rješenje da se liste kandidata za odbore dostave sedam dana prije ždrijeba kako bi se izbjegle eventualne trgovine, a očekivao je i napredak u smislu da se mogu imati jednak tretman oni subjekti koji imaju predstavnike ne određenoj razini i oni koji se prvi put kandidiraju jer, dodao je, tu postoje zloupotrebe budući se neki nezavisni kandidiraju upravo zbog trgovine što je ključni problem.
