U Bosni i Hercegovini živi 140.000 Hrvata više nego što to pokazuju podaci Katoličke crkve za prošlu godinu, brojke su kojima se može baratati nakon što je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio da ih, prema dostupnim podacima koje njegova stranka ima iz popisnih povjerenstava, u BiH živi oko 570.000.
U kampanjama za popis stanovništva navodilo se kako su podaci Katoličke crkve takvi da je prije rata u BiH živjelo 760.000 tisuća Hrvata, što je činilo 17,38 posto ukupnog broja stanovništva. Također, navodilo se i kako prema nekim izračunima svakoga dana iz BiH nestanu dvije četveročlane hrvatske obitelji.
No, čini se kako je poziv na odziv popisu stanovništva, prvom nakon 1991. godine, urodio plodom, ali i onaj da se popiše sva rodbina koja trenutno i ne živi na svojim ognjištima.
Iako podaci koje je tijekom posljednjeg blagoslova kućanstava prikupila Katolička crkva pokazali su kako je u 2012. godini došlo do daljnjeg pada broja katolika na području Bosne i Hercegovine, pa se brojka od prijeratnih 760.000, prema crkvenim knjigama, na kraju 2012. godine spustila na oko 430.000.
Podaci prikupljeni na području Vrhbosanske nadbiskupije govore kako je ondje u 2012. godini bilo 3.055 vjernika manje nego godinu dana prije. U Banjolučkoj biskupiji bilo ih 500 manje nego 2011. godine, a i sve druge analize govore o masnovnom iseljavanju Hrvata.
Bosni i Hercegovinu je, prema podacima Crkve, koja je jedina u ovom razdoblju imala uvid u kretanje katolika vršeći evidencije, krštenja, broj umrlih, vjenčanih…, u posljednjih deset godina napustilo 32.000 Hrvata.
Monografija o stanju katoličkih župa u Bosni Hercegovini od 1991. do 2011. godine navodi da je s područja Federacije BiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata, dok je s teritorija Republike Srpske prognano 152. 856 Hrvata. Najviše hrvatskog stanovništva u odnosu na popis iz 1991. god nestalo je s područja današnje Vrhbosanske biskupije, a posebno iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Vareša, Travnika, Bugojna, Kotor Varoša, Jablanice i Konjica.
Probni popis stanovništva koji je proveden u našoj zemlji od 15. do 29. listopada prošle godine, pokazao je kako najmanje polovinu stanovništva Bosne i Hercegovine čine Bošnjaci, drugi po brojnosti su Srbi – 32 posto, 12 posto populacije izjasnilo se kao Hrvati, a u kategoriju „ostali” svrstalo se šest posto građana.
No, prema ovim iznesenim brojkama iz HDZ-a BiH, Hrvata bi u Bosni i Hercegovini moglo biti 15 posto dok se ukupan broj stanovništva procjenjuje na oko 3,8 milijuna stanovnika.
Hrvatski demograf dr. Jakov Gelo medijima je izjavio kako je iznenađujuća brojka od od pola milijuna Hrvata u BiH, priznavši da mu se svejedno taj broj čini pretjeranim, kao i ukupan broj stanovnika od 3,8 milijuna.
-Očekivao sam da će popis pokazati da u BiH ima manje stanovnika i manje Hrvata, izjavio je Gelo hrvatskim medijima.
No, čini se kako je kampanja za poziv Hrvatima na popis, koja je bila znanto manje agresivna u odnosu na Bošnjake, mobilizirala Hrvate da se odazovu popisu i popišu odustne.
Tako je dr. Drago Prgomet, koordinator hrvatskog HDZ-a za popis stanovništva u BiH uvjeren je da će ovaj broj pozitivno utjecati na položaj Hrvata u BiH.
-Naša koordinacija odradila je dobar posao kada je riječ o popisu stanovništva. Prije svega kada je riječ o prognanima i izbjeglima, dakle o onima koji nisu svojom voljom otišli iz svojih kuća, rekao je Prgomet i dodao kako je važno očuvati konstitutivnost naroda.
Na iznesene brojke odmah su krenuli komentari koji uglavnom govore kako je riječ o preuveličanom broju te da se politika duboko umiješala u popis stanovništva.
www.dnevno.ba
