Povećanje udjela starijeg stanovništva u ukupnom broju stanovništva u BiH, prema podacima Svjetske banke ponajviše je izraženi u Europi.
Demografske promjene i porast očekivane dobi stanovništva dodatno usložnjavaju poslovanje zdravstvenih i mirovinskih fondova, čiji troškovi poslovanja kontinuirano rastu, zaključak je iz godišnjeg izvješća Centralne banke BiH o stanju u BiH u 2015. godini.
U analizi se navodi kako je prosječna starost umrlih osoba u 2000. godini bila 66,8 godina (69,7 za žene; 64,2 za muškarce), dok je u 2014. godini bila 73,0 godine (75,8 za žene; 70,4 za muškarce).
-Dolazi se do zaključka da je očekivana dob u promatranom razdoblju porasla za nepunih sedam godina, čime je financijska održivost fondova dodatno otežana. Ako se nastave ovakvi demografski trendovi (prije svega niske plodnosti), to će prouzrokovati još brži pad ukupnog broja stanovnika i porast udjela stanovništva starog 65 i više godina, kažu iz Centralne banke. Piše Dnevni list.
Reforme
Iako službeni podaci o demografskim promjenama ne uključuju vanjske migracije, jasno je da sporiji ekonomski oporavak, niži standard stanovništva te visoka nezaposlenost, osobito mladih ljudi, pridonose rapidnom trendu odseljavanja stanovništva.
Navode i kako ulaskom Hrvatske u EU, građani BiH koji imaju dvojno državljanstvo koriste mogućnost lakšeg zaposlenja u određenim zemljama EU, bez ishođenja radne dozvole, što rezultira smanjenjem populacije u BiH.
-U dugom roku je malo vjerojatno da će ovakvo stanje biti održivo, stoga je neophodno da se u jednom ozbiljnom istraživanju sagledaju mogući ekonomski i socijalni učinci takvih tendencija, upozorava se u izvješću Centralne banke. Pri tome je sasvim izvjesno da će demografske promjene imati značajan utjecaj na ekonomski razvoj i makroekonomske varijable, prije svega na: agregatnu potrošnju, štednju, investicije, javne rashode te samim time na ekonomski rast. Upozoravaju i na to da će demografske promjene, kreatorima javnih politika i društvu općenito, predstavljati veliki izazov u desetljećima koja predstoje i zahtijevat će oblikovanje nove ekonomske, porezne, obrazovne, zdravstvene, mirovinske politike te drugih politika.
Što se tiče trenutačnog pritiska na proračunsku potrošnju, kao krucijalno pitanje se nameće povećana neravnoteža između umirovljene i ekonomski aktivne populacije. Navode i kako je najava reforme mirovinskog sustava primoral značajan broj zaposlenih na kraju 2015. godine da podnesu zahtjev za prijevremenim umirovljenjem, prema čemu bi se uskoro mogao izjednačiti broj zaposlenih i umirovljenika. Pored toga, mirovinski fond u RS je premješten iz izvanproračunskog u proračunski način financiranja, što podrazumijeva i prijedlog novog zakona u FBiH, čime se otvara niz pitanja vezanih za status fondova.
-Porast očekivane dobi stanovništva, pod utjecajem zdravstvenog i gospodarskog napretka, te niža stopa plodnosti predstavljaju veliki izazov za većinu svjetskih mirovinskih fondova, što je osobito izraženo u BiH gdje su fondovi isključivo utemeljeni na međugeneracijskoj solidarnosti, odnosno financiranju od uplate doprinosa zaposlenika, stoji u izvješću.
Različita regulativa
Iz Centralne banke podsjećaju i na različitu zakonsku regulativu u entitetima. Poslovanje fondova u entitetima se razlikuje u zakonskim aktima i u poreznoj stopi iz koje se prikupljaju doprinosi za mirovinske fondove. Navedena stopa na bruto plaće u FBiH iznosi 23%, dok u RS iznosi 18,5%. Iako zakonski akti a ni izravni porezi nisu usklađeni, poslovanje fondova u prethodnim godinama bilježi istovjetan trend, koji se ogleda u velikom porastu umirovljenika ublaži porast zaposlenika.
-Iz tog razloga je stvoren značajan pritisak ne samo na proračunske fondove već i na proračune entiteta, koji jednim dijelom financiraju višak rashoda u odnosu na prihode od doprinosa, kažu iz Centralne banke i dodaju kako je na razini BiH, iznosi 1,10 zaposlenika na jednog umirovljenika. Naglašavaju i kako se u zadnjim godinama broj zaposlenih povećao za 3,2%, dok je broj umirovljenika povećan za 9,3%.
Uz već navedeni porast umirovljenih osoba, na ukupne rashode fondova negativno utječe porast prosječne mirovine.
Loš prirodni priraštaj
Uzimajući u obzir podatke o prirodnom prirastu u BiH, vidljivo je da demografska slika bilježi negativni prirast, odnosno prirodni pad stanovništva, što također predstavlja budući izazov za mirovinske fondove. U promatranom razdoblju, broj umrlih osoba je veći za 3,4% dok je broj rođenih osoba manji za 11,1%. Smanjenje stope plodnosti uz očekivani porast životne dobi može imati značajne posljedice na povećanje udjela starijeg stanovništva te na održivost mirovinskih fondova, koji su na kraju 2015. godine ostvarili višak rashoda po isplati mirovina nad uplatama doprinosa od 1,57% BDP-a.
Što se tiče udjela ukupnih rashoda po mirovinama u BDP-u, isti iznosi 9,97% na kraju 2015. godine, dok udio prikupljenih doprinosa za mirovinske fondova iznosi 8,40% BDP-a.
