Aktualni direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač posljednjih mjeseci u više navrata javno je ustvrdio da mu se prijeti likvidacijom.

Lukač, inače diplomirani profesor filozofije i sociologije, čitav radni vijek proveo je u policijskoj odori i, bez imalo dvojbi, među građanima BiH ima reputaciju vrhunskog profesionalca. Najomiljeniji policajac među građanima, ali i novinarima, zbog svoje otvorenosti za javnost, istodobno je najomrženiji lik u kriminalnim strukturama. Lukač, naime, intenzivno istražuje kriminalno podzemlje, podiže kaznene prijave i svakim danom u tim krugovima stječe nove neprijatelje. Kako ga politički moćnici, protiv kojih je podigao kaznene prijave, javno diskreditiraju, teško je bilo dokučiti odakle mu sve stižu prijetnje likvidacijom. Stoga smo ga zamolili da i za hrvatske novine progovori o tim prijetnjama.

Gospodine Lukač, u posljednja tri mjeseca već ste tri puta izjavili da Vam se prijeti likvidacijom. Možete li nam reći tko Vam prijeti i na kakav sve način?

- Kriminalne skupine spremne su na niz mjera različitog karaktera kako bi se zaustavile istrage ili kako bi se barem ublažile kvalifikacije njihovih kriminalnih aktivnosti. Prijetnje likvidacijom direktoru policije mogu se promatrati u jednom širem kontekstu, što ne znači samo fizičku likvidaciju, nego i pokušaje moje smjene s pozicije direktora Federalne uprave policije, potom kompromitaciju mene kao profesionalca i čovjeka, a opet sve s namjerom da se zaustave istrage koje vodi Federalna uprava policije. Rekao bih da je intencija svih tih prijetnji i raznih montaža otuplljivanje oštrice borbe protiv organiziranog kriminala.

Lijanović pod sumnjom

Stižu li te prijetnje iz podzemlja ili iz kriminalnog nadzemlja, odnosno od vladajućih faktora i političkih stranaka koje Vi istražujete i protiv njih podnosite kaznene prijave?

- Novinari često postavljaju takvo pitanje, no ja ne bih rekao da politička stranka vrši pritisak na rad policije, nego da to rade pojedinci koji su članovi određene stranke i koji se često nalaze na poziciji izvršne ili zakonodavne vlasti. Često iz osobnih motiva, jer su predmet istrage, koriste svoje pozicije u vlasti kako bi zaustavili podizanje kaznene prijave. Ne mogu reći da na mene vrši pritisak SDP, HDZ ili neka treća stranka, no da pojedinci iz raznih stranaka raznim metodama pokušavaju spriječiti naše istrage i podizanje kaznenih prijava to je nedvojbeno. Podnijeli smo više vrlo ozbiljnih kaznenih prijava za razne vrste kriminala i protiv čelnih ljudi u Federaciji BiH. Indikativna je sprega podzemnog kriminalnog miljea s više faktora na poziciji vlasti s kojima zajedno izvršavaju različite krivične radnje.

Da konkretiziramo: nedavno ste, primjerice, podnijeli kaznenu prijavu protiv zamjenika premijera Federacije BiH i ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića Lijanovića jer je poticaje za poljoprivredu dijelio samo članovima svoje stranke. Je li Lijanović na Vas vršio pritisak da obustavite istragu?

- Mi smo prošle godine podnijeli dosta ozbiljnu kaznenu prijavu u vezi s osobom koju spominjete. Gospodin Ivanković je potpredsjednik Federalne vlade i ministar poljoprivrede, on je nositelj te kaznene prijave koja se odnosi na zloupotrebu sredstava za poljoprivredne poticaje. Lijanović osobno nikada na mene nije vršio pritisak, no neki pojedinci iz njegove stranke su to činili. Posebno se istaknuo jedan koji obnaša dužnost predsjednika Komisije za sigurnost u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. Pokušavao me je diskreditirati, a je li to radio u dogovoru sa stranačkim vodstvom - ne znam odnosno ne mogu dokazati. No, iz njegovih javnih nastupa, gdje je neovlašteno govorio u ime komisije i najavljivao moju smjenu, te iz njegovih podrivačkih operacija kroz samu Upravu policije, preko njima bliskih operativaca, jasno je da su htjeli spriječiti naš rad.

Ubojstvo Ante Đapića

Postali ste i meta SIPA-e, državne agencije za istrage i zaštitu, otkako ste otvorili istragu o likvidaciji Ante Đapića u Njemačkoj, a s kojim se u vezu dovodi zamjenik direktora SIPA-e Anđelko Hrgić.

- Ja sam osobno 2002. godine osnivao SIPA-u i bio sam jedan od njenih prvih direktora. S tom državnom agencijom nemam nikakvih problema, naprotiv, osam i pol godina sam radio u SIPA-i na najvišim pozicijama. Međutim, mi smo postupili po prijavi rodbine vezano za ubojstvo Ante Đapića 1998. godine u Njemačkoj, a koji je podrijetlom iz Livna, i u tom smislu Federalna uprava policije vrši određene provjere vezane za taj događaj. Gospodin Hrgić je tu bitan zato što se u toj prijavi on apostrofira kao osoba koja je bila zadužena kao pripadnik Službe državne sigurnosti za gospodina Đapića, a koji je po određenim pitanjima bio zanimljiv tadašnjoj vlasti zbog svog političkog djelovanja u Njemačkoj. Mi smo, kada je riječ o tom predmetu, u jednoj intenzivnoj fazi kontakata sa policijom SR Njemačke upravo kako bi se taj slučaj razjasnio. Činjenično stanje o relaciji između likvidiranog Đapića i Hrgića tek treba utvrditi. Kako bi se to sve rasvijetlilo nužno je provesti provjere, mi ne prejudiciramo tom istragom ničiju odgovornost.

Ali, SIPA je podigla kaznenu prijavu protiv Vas s optužbom da ste izbrisali godinu dana staža kako biste i dalje mogli biti direktor Federalne policije. Jeste li izbrisali godinu dana staža i je li istraga likvidacije Ante Đapića jedini razlog zbog kojeg Vas iz te državne policijske agencije više ne žele vidjeti na čelu Federalne policije?

- Potpuna je izmišljotina da sam izbrisao godinu dana staža. Jasno je da bi me pojedinci iz SIPA-e, ali i neki drugi, željeli vidjeti u mirovini jer računaju da će time zaustaviti istražne procese. Međutim, uz predmet ubojstva Đapića mi provodimo i istrage prema prijavi srpskih i bošnjačkih udruženja građana s prostora općine Livno. Radimo provjere vezane uz konkretne ratne zločine na prostoru općine Livno, gdje su neki građani 92. i 93. ubijeni, mučeni i protjerani. U tom razdoblju načelnik stanice javne sigurnosti je bio Anđelko Hrgić. Veći broj tih ljudi je bio privođen, zatvaran i mučen u prostorijama policijske stanice dok je Hrgić bio načelnik službe sigurnosti. Dakle, aktualnog zamjenika direktora SIPA-e Hrgića i još 15 osoba udruženja Srba i Bošnjaka terete za ratni zločin, za ubojstvo većeg broja osoba, zlostavljanja i protjerivanje. Tko je odgovoran za ove zločine treba tek utvrditi.

Mučen u logoru

I vi ste 1992. bili načelnik policijske postaje u Bosanskom Šamcu, no završili ste u logoru, gdje ste bili mučeni. O tomu nikada ne govorite javno. Zašto?

- Toga se ne želim sjećati. Kada sam se zaliječio, napisao sam knjigu “Bosanski Šamac – grad logor” u kojoj sam sve opisao. Ta moja knjiga je prevedena na engleski i rezultirala je podizanjem prve optužnice na Haaškom tribunalu za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, upravo za zločine u Bosanskom Šamcu. O svemu sam tri dana svjedočio u Haagu 1996. godine, na prvom održanom suđenju na tom sudu.

Gospodine Lukač, vi ste vodili istragu o ubojstvu bivšeg federalnog doministra Joze Leutara. Recite iskreno, kao čovjek, a ne kao direktor Federalne uprave policije, bojite li se da Vas ne zadesi ista sudbina jer ste se previše “umiješali” u vlastiti posao?

- U vezi s mojim poslom sve je moguće da se dogodi.

Slobodna Dalmacija

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH