Pola milijuna nezaposlenih u BiH, u zemlji u kojoj je svaki šesti stanovnik gladan rijetke su prilike za dobro zaposlenje.

U tržišnoj borbi za što veću zaradu poslodavci, ali i radnici gledaju da ostvare što veća primanja.

Sve to je plodno tlo za procvat sive ekonomije. U BiH svaki četvrti radnik zaposlen je u sivoj zoni, a država gubi milijune, javlja N1.

Rad na crno - jedna od rijetkih stvari u kojima se skoro svi građani Bosne i Hercegovine mogu poistovijetiti jedni s drugima. Onih koji rade u sivoj zoni je oko 200.000. Upućeni u ovu problematiku kažu da je stvarni broj još veći. Radnici krive poslodavce, oni državu. Ipak, događa se i da surađuju.

"Postoji sprega loših poslodavaca i loših radnika tako da nekim situacijama pod pritiskom poslodavaca netko radi na crno, a s druge strane imam informacije da veći dio radnika kaže nemoj ti mene prijaviti, ja ću preko ureda za zapošljavanje ostvarivati zdravstveno osiguranje, a ti meni daj veću plaću", rekao je Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavac Republike Srpske.

U prošlosti, zajedničke akcije poslodavaca i sindikalaca, nisu urodile plodom. Iz federalnog sindikata navode da nema niti volje za tim, od strane onih koji odlučuju.

"Najgorem vidu mobinga su izloženi upravo ti radnici koji rade na crno. A s druge strane se događa da su optuženi od strane poslodavaca koji kažu da oni neće raditi jer se uglavnom radi o mladim ljudima, boli njih briga za mirovinu ili liječenje", kazao je Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Radnici u sivoj zoni nemaju nikakav dokument kojim bi mogli dokazti da su bili zaposleni. Za njih nema pomoći, kažu u Sindikatu RS.

"Rad radnika koji su prijavljeni formalno, a uz to ne dobivaju plaću jer im se ne uplaćuju doprinosi ili se djelimično uplaćuju legalnim putem, a djelimično u kuverti, također se može svrstatiti u rad na crno. Pravo je pitanje odakle poslodavcima novac pored reguralne liste, pored banaka", izjavila je Velka Odžaković iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Oni koji rade pored sustava najviše ima u ugostiteljstvu, trgovini, djelatnostima koje se bave obradom drveta. U više od 3.000 kontrola, kojima je obuhvaćeno 6.000 radnika Inspekcija RS od početka godine pronašla je da bez ugovora radi 414 radnika. U Federaciji BiH taj broj je veći za stotinu.

"Prišli smo jednoj novoj metodi. Zapravo smo ostvarili jednu jaču međuinsistucioalnu suradnju sa županijskim inspekcijiskim organima. Na način da smo radili na mješovitim inspekcijskim timvima", rekao je Anis Ajdinović, Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Pola milijuna nezaposlenih u državi nije u mogućnosti birati posao, a niti uvjete, kažu ekonomisti.

"To predstavlja veliku štetu za sve fondove, zdravstvene, mirovinske prije svega. I ono što je u rimskom pravu definisrano, a to je da porez treba biti toliki da ga svatko rado plati, a kazne tako velike da mu nikad ne padne na pamet da to ne izmiri kako treba kod nas očito nije prisutno", rekao je ekonomist Zoran Pavlović.

Da nema mnogo izbora suglasni su i građani.

Nije mala ni kazna za poslodavce koji imaju neprijavljene radnike. Od pet do 15 tisuća maraka. Ipak, nedovoljna da se ovoj praksi koja je iz godine u godinu sve veća, konačno stane u kraj.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH