Odluka Sjedinjenih Američkih Država o zatvaranju Guantanama, zatvora logora u kojem su se gotovo desetljeće i pol vrlo okrutno kršili divni i humani principi na čijoj provedbi upravo SAD rado inzistira u međunarodnim odnosima, utječe na život, pa i paranoje, u državama nastalim raspadom Jugoslavije: na njihove je teritorije, naime, proteklih mjeseci iskrcano nekoliko donedavnih zatvorenika najpoznatijeg američkog zatvora otvorenog nakon rušenja newyorških "blizanaca" u rujnu 2001. godine.
Prema objavljenim informacijama, Bosna i Hercegovina je u ovom kontingentu primila jednog, a Crna Gora i Srbija po dvojicu bivših uznika. Prije nekoliko godina u BiH je iz Guantanama stigao dio šesteročlane "alžirske grupe", ali oni ne spadaju u ovu priču.
Kako je cijela akcija polutajnovita – ne zna se, na primjer, po kojem su kriteriju odabrane države, ni kakve su im obveze – poslali smo pitanja crnogorskoj i srpskoj vladi, bosanskohercegovačkome Ministarstvu sigurnosti te hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. Zanimalo nas je sudjeluje li i Hrvatska u ovome, no do okončanja pisanja ovog teksta odgovor nismo dobili. Odgovorili su nam samo Crnogorci, poslali su nam svoja starija i novija priopćenja iz kojih proizlazi da bivši zatvorenici imaju status tražitelja azila, a "prema Zakonu o azilu nije moguće objavljivanje bilo kakvih dodatnih informacija u vezi s tim".
Neupadljivi stanovi
Tko su osobe prebačene u susjedne države? U Srbiju su u srpnju stigli Jemenac Abdul Rahman Ahmed i Tadžikistanac Omar Hamzajavič Abdulajev. Obojica su uhićena u Afganistanu 2001. godine, ovo su im navodno prava imena, a internet nudi cijelo bogatstvo njihovih pseudonima. Ahmed je, po dostupnim informacijama, rođen 1979. godine, prošao je Al-Qa'idinu obuku, bio je blizak i s čelnim osobama nekad najmoćnije terorističke organizacije. Odbor za reviziju slučajeva zatvorenih u Guantanamu prije sedam godina smatrao je da još treba ostati u pritvoru, no lani su promijenili stav.
Al-Qa'idi je pripadao i Hamzajavič (37), navodno specijaliziran za trovanje cijanidom. Za njega je 2009. godine zaključeno da predstavlja "malu prijetnju". Srpski mediji objavljuju kako "neće biti smješteni u najstrože čuvani zatvor, već u neupadljive stanove na tajnim lokacijama".
Bosna i Hercegovina je u siječnju dobila Egipćanina Tarika el-Savaha. Naziva ga se jednim od najpoznatijih zatvorenika Guantanama, dobio je "pohvale američkih vojnih dužnosnika zbog uzornog ponašanja". Amerikancima je davao brojne informacije o terorizmu, pa je u tamnici imao privilegije "skoro bez presedana", a spominje se da je postao ateist. Savah je tijekom rata bio u Bosni i Hercegovini, čije je državljanstvo imao od prosinca 1995. godine do siječnja 2007. godine, kad mu je oduzeto odlukom Državne komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana. Zašto, nije poznato, a nema ni pouzdanih podataka je li u BiH ratovao ili je radio u humanitarnoj organizaciji.
Novi život
Amerikanci su ga teretili da je u kampovima u Afganistanu obučavao teroriste i da je osmislio minu na daljinsko upravljanje za borbu protiv američkih ratnih brodova. Negirao je optužbe, tvrdio je da se u Afganistanu nije borio protiv SAD-a, nego lokalnih lidera. Krivnja mu nije dokazana, a nakon što se ozbiljno razbolio, prebačen je u BiH. Isprva je boravio u sarajevskom Imigracijskom centru, sada je na slobodi.
Crnoj Gori su stigli Abdul Aziz al-Suvajdi i Abdel Malik Vahab al-Rahabi. Šture biografije svih tih ljudi izgledaju vrlo slično, pa se i Suvajdija spominje kao instruktora Al-Qa'idinih bombaša. U Guantanamu je bio 13 godina, ranije je smatran pritvorenikom "visokog rizika", u Crnu Goru je otpremljen u siječnju da bi zasnovao "novi život".
S istim je ambicijama početkom ovog mjeseca doputovao i Rahabi koji je bio tjelesni čuvar Osame bin Ladena. Američkim je vlastima rekao kako želi zaboraviti prošlost, a one su, pak, zaključile da je promijenio svijest tijekom četrnaestogodišnjeg boravka na Kubi. (Slobodna Dalmacija)
