Čelnici najvećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz Bosne i Hercegovine ni u četvrtak nisu postigli dogovor o promjenama ustava i izbornog zakona o čemu su pregovarali u Budimpešti uz posredovanje povjerenika Europske unije za proširenje Štefana Fuelea, prenosi sarajevska televizija TV1.
Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, HDZ 1990. Martin Raguž, Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Zlatko Lagumdžija, Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović na Fueleov su poziv doputovali u glavni grad Mađarske nakon pregovora koje su također bezuspješno u srijedu vodili u Sarajevu.
Postignuta je tek suglasnost da se pregovori nastave u Bruxellesu na razini stručnjaka sljedeći tjedan a da se dogovor postigne do 18. studenog.
Povjerenik Fuele nakon sastanka ipak nije bio razočaran.
"Priznajem da je postignut napredak i da postoji politička volja čelnika da usklade svoja stajališta. Uvjeren sam da konačni dogovor može biti postignut u nastavku konzultacija", kazao je Fuele novinarima najavivši kako će u svakom slučaju uslijediti i novi sastanak na razini čelnika političkih stranaka.
"Šansa postoji a važno je da se povjerenik Fuele uključio na pravi način", izjavio je nakon sastanka i Lagumdžija.
Predsjednik HDZ-a Čović je kazao kako su u pitanju "nijanse, detalji i matematika".
"Ne vidim ni jednog razloga da to u narednih desetak dana na ekspertnoj razini ne izbrusimo", izjavio je Čović.
Cilj razgovora koji se intenzivno vode već duže od godinu dana je približiti stajališta o načinu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" odnosno o tome kako ukloniti diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa a istodobno uvesti mehanizme koji će onemogućiti da jedan narod drugome bira člana Predsjedništva BiH.
Nakon načelnog dogovora da se zadrži mehanizam izravnog biranja članova Predsjedništva BiH i to jednog iz Republike Srpske a dva iz Federacije BiH kao i do sada no problem je nastao zbog nesuglasja između hrvatskih i bošnjačkih stranaka o tome kako osigurati da se ne ponovi slučaj kada je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima bošnjačkih birača.
Tvrdi se kako je EU predložila model po kojemu bi jedan član državnog vrha postao kandidat koji dobije najveći broj glasova na izborima dok bi drugi bio onaj koji dobije najveće povjerenje birača u pet od deset županija u kojima nije pobijedio prvoplasirani kandidat.
Sada je navodno sporno to što dva HDZ-a inzistiraju da u slučaju drugog kandidata presude glasovi iz županija s hrvatskom većinom što navodno SDP odbacuje.
Provedba presude "Sejdić-Finci" odnosno promjena ustava i izbornog zakona BiH temeljni je preduvjet kako bi ta zemlja nastavila proces približavanja Europskoj uniji.
Hina
