Dva dana prije referenduma o Danu Republike Srpske ugledni svjetski mediji pišu o interesima koji Rusija ima u BiH, ali i da službena Moskva jedina podržava izjašnjavanje građana o pitanju koje je u BiH i Srbiji izazvalo brojne prijepore, ali i otvorenim prijetnjama ratom.
‘Autonomni srpski entitet u BiH u nedjelju će se suprotstaviti najvišim pravosudnim institucijama u BiH tako što će održati referendum, na kojem će se izjasniti o tome da 9. siječnja ostane praznik, uz napomenu kako će to ‘na neki način biti i utiranje puta separatističkim namjerama koje u Republici Srpskoj postoje od ’90-ih’, prenosi Al Jazeera.
Ustavni je sud BiH u dva navrata odlučio zabraniti održavanje referenduma o Danu Republike Srpske jer se, podsjeća Reuters, na taj način diskriminiraju Bošnjaci i Hrvati koji žive u tom entitetu.
Navode i kako je 9. siječnja dan kada su 1992. godine bosanski Srbi, nakon raspada bivše SFRJ proglasili svoju republiku.
Prkos Milorada Dodika
Reuters piše i kako mnogi vjeruju da ‘organiziranjem referenduma i neodustajanjem od njegovog održavanja, Milorad Dodik zapravo prkosi s ciljem da ukaže na slabosti državnih institucija u Sarajevu, kao i da će se na taj način pripremiti teren za glasanje o secesiji tog entiteta u BiH.’
I SAD, koji je 1995. posredovao u uspostavljanju Daytonskog sporazuma, ali i srpski premijer Aleksandar Vučić, upozorili su na rizik od obnavljanja nestabilnosti na Balkanu. I Europska unija protivi se tom referendumu, a jedini koji ga podržava jest ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ‘tradicionalni saveznik bosanskih Srba’, piše Reuters. Napominje i kako je Putin tri dana uopči referenduma Milorada Dodika pozvao u Moskvu na konzultacije.
Američko veleposlanstvo u Sarajevu upozorava kako je održavanje referenduma u suprotnosti sa sudskim odlukama te predstavlja prijetnju vladavini prava, a samim time i opasnost po stabilnost, sigurnost i prosperitet BiH.
EU je mišljenja da je etički balans u BiH od temeljnog značenja za mir u regiji te preduvjet za konačno članstvo te države u Uniji, zaključuje Reuters.
Referendumom se bavi i njemački Deutsche Welle, koij napominje da su odnosi Rusije i BiH dosad bili bez problema i u političkom i u ekonomskom smislu.
Mnogi analitičari vjeruju da Rusija ima geopolitičke ciljeve na Balkanu
‘Mnogi će, međutim, reći da je to proizvod dobrih odnosa službene Moskve s Republikom Srpskom, na što se pozivaju vlasti u tom entitetu’, piše DW te ističe kako se Rusija nije priključila ostalim zemljama unutar Vijeća za implementaciju mira kada je riječ o osudi referenduma. Mnogi vjeruju da je posjet Dodika Rusiji upravo na tragu referenduma u Republici Srpskoj te da je taj sastanak ranije dogovoren, navodi Deutsche Welle.
Analitičari vjeruju kako Rusija ima geopolitičke ciljeve na Balkanu te da je jedino pitanje hoće li ti interesi biti iznad dobrih odnosa s Republikom Srpskom.
BiH je važno čvorište i zato je Rusija zainteresirana
‘U današnje vrijeme nema nebitnih političkih partnera, pa to možemo reći i za BiH. Rusija ima interes prema BiH jer je ona geopolitički zanimljivo čvorište. Zanimljivo je SAD-u, Europi, pa zašto ne bi bila i Rusiji. Gledajući nacionalno, moglo bi se reći da je ruska politika prema BiH mnogo više fokusirana na Republiku Srpsku. Imajući u vidu odnose u BiH i njenu strukturu i međunarodne standarde, i službena Moskva bi morala imati u vidu tu činjenicu i da svoju politiku razvija prema BiH’, analizira Zekerijah Smajić za DW.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović podsjetio je da je u politici najvažniji interes.
‘U politici nema prijatelja. Odnosi između BiH i Rusije, odnosno Rusije i Republike Srpske, prvenstveno su stvar interesa. Mi smo toliko mali, jadni i nikakvi, da nemamo što tražiti s tim velikim silama. Rijetko ćemo biti nekom interesantni. Mi proganjamo njih, a ne oni nas. Jednostavno, mislim da nismo u fokusu interesa. Ne samo mi, već kompletan Balkan’, navodi Živanović.
Ruski kapital u BiH
Ipak, agencija Tanjug podsjeća kako ruski interes u BiH ipak postoji te da se vidi u ruskom kapitalu u BiH. Pritom ističu naftni sektor i rafineriju u Brodu, gdje su Rusi došli 2007. godine. S druge strane, podsjeća beogradska agencija, ne treba odbaciti ni prisustvo ruskog diva Gazproma, kao i mrežu banaka u cijeloj BiH.
‘Faktičko stanje zapravo pokazuje da Moskva vodi poželjnu politiku prema BiH. Ako pogledate naftni sektor, vidi se da je koncentracija pumpi Gazproma najveća u i oko Sarajeva, a ne u Banjoj Luci. Isto tako, ako se pogleda bankarski sektor, vidi se da je centrala ruske banke za područje BiH u centru Sarajeva, a ne u Banjoj Luci.
U toj analizi može se zaključiti kako su prenaglašene intencije i tvrdnje da je Moskva usmjerena samo prema Banjoj Luci. Naravno, to je rezultat posjete Dodika Moskvi, dok s druge strane predstavnici države na neki način ignorišu Moskvu, što je nedopustivo’, zaključio je Smajić.
