Tečajevi arapskog jezika u dijelovima Sarajeva u kojima je najvidljiviji priliv novca, poslova i turista iz arapskih zemalja u punom su cvatu, piše Balkan Insight.
Džamija Kralja Fahda u Sarajevu i kulturni centar koji se u sklopu nje nalazi, a koji se financira iz arapskih fondova, primio je stotine ljudi iz Sarajeva koji tamo uče arapski jezik i čiji je glavni cilj raditi za velike arapske investitore.
"Vještina govorenja arapskog jezika je danas ključna za opstanak i zarađivanje novca", kazao je za Balkan Insight Muamer Hadžihamdo, tajnik Kulturnog centra kralja Fahda u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, interes za arapski jezik u BiH sve više raste, a on smatra kako je taj interes itekako opravdan budući da Arapi sve više investiraju u ovu zemlju.
Centar se nalazi na Alipašinom Polju, jako blizu Ilidži, sarajevskom predgrađu koje je zbog svojih niskih cijena i bliske muslimanske kulture privuklo veliki broj obitelji iz arapskih zemalja.
Statistika je jasna: broj turista iz zaljevskih zemalja, kao i broj onih koji kupuju zemljišta, nekretnine i otvaraju poslovne objekte u Sarajevu ove je godine rekordno visok.
Godine 2015. broj noćenja turista iz Kuvajta je povećan na 37.039 u odnosu na 2014. godine kada je taj broj iznosio 29.060.
Broj posjeta građana Saudijske Arabije u BiH je 2014. godine iznosio 11.494, godine 2015. iznosio je 21.946, dok je u prvih osam mjeseci ove godine, BiH posjetilo 29.362 Saudijca.
Pretpostavlja se, međutim, kako će ovi brojevi nastaviti rasti budući da je arapska tvrtka Buroj planirala turistički razvoj i gradnju općine Trnovo. U ovoj općini, 30 kilometara od Sarajeva, Arapi bi mogli izgraditi turistički grad koji bi sadržao hotele, bolnice, bazene...
Očekuje se kako bi Buroj trebao otvoriti tisuće novih radnih mjesta i potaknuti val turista iz Kuvajta i Saudijske Arabije.
"Veliki broj ljudi koji uče arapski jezik su potaknuti na to potrebom za zaposlenjem. Većina ih se nada kako će naći posao u industriji turizma ili se usporedo školuju kako bi mogli raditi u trgovinama.
Međutim, isto zanimanje za procvat studija arapskog jezika ne vlada u svim dijelovima grada.
Alma Imamović, direktorica Centra za studije španjolskog jezika CEH, kazala je kako je CEH svojevremeno održavao sate arapskog jezika i prekinuo s tom praksom.
Dodaje i kako postoji mogućnost da se ova praksa obnovi s obzirom na to da je potražnja za arapskim jezikom mnogo veća nego što je, recimo, za njemačkim.
Prije nego što je arapska kultura i njihovo naseljavanje počelo uzimati maha u BiH, djeca su učila arapski jezik ali isključivo u svrhu čitanja i razumijevanja Kur'ana, piše Klix.ba.
