Srednji stalež sve je veća nepoznanica u društvu u kojem je 890 tisuća siromašnih, a i oni koji rade ne mogu u većini slučajeva osigurati stabilnu financijsku situaciju i opstojnost.
Da se BiH koprca u svojim financijskim dubiozama, svima je jasno, a razlog zašto država još nije do kraja potonula zasigurno je dijaspora. Poznata je stvar da dijaspora u prosjeku šalje 3,5 milijardi maraka godišnje što BiH uvrštava među pet vodećih zemalja u svijetu prema visini financijskih doznaka migranata u odnosu na bruto društeni proizvod. Ipak, posljednje informacije govore da su i te brojke počele lagano padati što bi u budućnosti moglo imati izuzetno negativan učinak na društvo u BiH, ali i na financijski prosperitet države.
Srednji stalež sve je veća nepoznanica u društvu u kojem je 890 tisuća siromašnih, a i oni koji rade ne mogu u većini slučajeva osigurati stabilnu financijsku situaciju i opstojnost. Od 20 do 50 tisuća građana svakodnevno se hrani u pučkim kuhinjama. I nedavni nemiri koji su u svom začetku imali socijalni bunt kao krivce su označavali lošu gospodarsku politiku, kriminalne privatizacije, korupciju, loš socijalni okvir, a nadasve politički sustav države koja unatoč svim novcima dijaspore više ne može održati na životu 14 Vlada. Za vrijeme prosvjeda BiH je napustilo oko 25 tisuća ljudi, a pojedinci već poluironično komentiraju kako će i oni pridonijeti pomoći dijaspore BiH jer će u inozemstvu zasigurno pronaći posao i urediti život po mjeri čovjeka. U Međunarodnoj organizaciji za migracije procijenili su da godišnje dvije milijarde doznaka stiže godišnje u Bosnu i Hercegovinu, ali i da je mnogo neregistriranog novca, odnosno novca koji se ne uplaćuje preko banaka:
- Kada usporedite stanje gospodarstva u BiH i standard života ljudi, onda možete zaključiti da veliki dio novčanih sredstava dođe izvana, a da nije zarađen u BiH. Veliki broj obitelji ima nekog vani tko im pomaže - kazala je svojedobno Alma Šunje iz ove organizacije. Ono što smo ranije spomenuli, ekonomski stručnjaci i analitičari su također isticali kao nešto pogubno za bh. građane, a to je da priljev novca polako opada. Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić rekla je za DW kako mnogi ljudi praktički preživljavaju zahvaljujući radnicima u inozemstvu. Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju BiH Žarko Papić ističe kako se u državama poput Bosne i Hercegovine razvio novi oblik siromaštva. Tim oblikom, smatra on, obuhvaćeni su nekadašnji radnici koji su sada umirovljeni, a koji ne mogu živjeti od mizernih mirovina. - Da nije nečega što ću nazvati sivom socijalnom zaštitom, dakle, to su doznake dijaspore - hoću reći, mladi bračni par koji je ostao u Njemačkoj svojim roditeljima koji su se vratili i široj obitelji u BiH šalje novac da bi preživjeli. Čak 13 do 14 posto društvenog proizvoda BiH je novac iz dijaspore. Da nije toga, u Bosni i Hercegovini bi se masovno umiralo od gladi - ustvrdio je.
Večernji
