Hrvatska i Federacija BiH su najprije trebale sklopiti konfederalne odnose, što je bio sastavni dio Washingtonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat te uspostavljena hrvatsko-bošnjačka federacija sastavljena od deset županija. Taj je sastavni dio Washingtonskog sporazuma postao šarena laža kako bi Hrvati u BiH progutali gorku pilulu koja ne da nije nikada postala stvarno, nego su stvari evoluirale u posve drukčijem pravcu.
Konsenzus
Umjesto toga, pokojni predsjednik Franjo Tuđman i tadašnji predsjednik Federacije BiH Eujp Ganić potpisali su, a parlamenti ratificirali sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH koji je predviđao tijesnu suradnju u brojnim oblastima. Ovaj dokument koji je formalno i pravno još uvijek validan, međutim, ostao je samo slovo na papiru koje obje strane negiraju. Iako su se obvezane na njega. Vrijednosti ovoga dokumenta nedavno je reafirmirao upravo šef HDZ-ova Odbora za Hrvate u BiH Milan Kovač, koji je u tome smislu najavio ofenzivu ako ova stranka preuzme vlast. Naime, on je poručio da će se sporazum nastojati oživotvoriti u brojnim sastavnim dijelovima i kroz posebno ministarstvo za Hrvate izvan Hrvatske kakvo je postojalo do 2001. godine i kojemu je on jedno vrijeme bio ministar. Posebno značajan dio ovoga dokumenta odnosi se upravo na obvezivanje federalnih partnera, prije svega Bošnjaka i Hrvata da će sve odluke donositi konsenzusom. “Strane potvrđuju svoju spremnost da pitanja od vitalnog interesa rješavaju konsenzusom hrvatskog i bošnjačkog naroda, kroz nadležne institucije u sukladnosti s odredbama Ustava Federacije BiH, a s ciljem osiguranja djelatnog funkcioniranja Federacije BiH i učinkovite provedbe sporazuma o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine”, navodi se u ovome sporazumu koji su ratificirali parlamenti Federacije BiH, odnosno Hrvatski sabor.
Oblasti suradnje
Svjedoci smo međutim da odredbe ovoga međunarodnog sporazuma, ne da nisu zaživjele, nego su godinama, sustavno kršene kao i brojne odredbe drugih domaćih dokumenata koje pozivaju na usuglašavanje prijepornih pojedinosti. Ovaj dokument jamči gospodarsku suradnju i trgovinu, poticanje zajedničkih ulaganja, osobito u područjima prometne infrastrukture, komunikacija i telekomunikacija, izgradnje i suradnje u korištenju industrijskih, energetskih, poljoprivrednih i drugih potencijala i kapaciteta. Sukladno odredbama sporazuma iz Washingtona i Mirovnog sporazuma, bila je predviđena izgradnja europskog prometnog koridora od luke Ploče do sjeverne granice BiH na koju se kasni, te za potrebu izgradnje cestovne prometnice Dubrovnik-Ploče-Bihać-Zagreb (preko Neuma).
Večernji
