Starost mesa u mesnim prerađevinama nemoguće je utvrditi, jer u Bosni i Hercegovini nema za to opremljenih laboratorija. Tako u kobasicama, paštetama, narescima, hrenovkama… jedemo meso upitne starosti, tvrdi Muhamed Smajlović, profesor na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.
Kazao je to komentirajući skoro svakodnevne slučajeve otkrivanja nepravilnosti u mesnim proizvodima kako u BiH tako i u regionu. Prema nekim informacijama, u zemlje regiona navodno se doprema i meso zamrznuto 1982. godine. Piše Dnevni avaz.
Bez propisa
Smajlović pojašnjava da je, kako bi bila utvrđena starost uvezenog mesa koje se koristi za pravljenje ovih proizvoda, nužno imati skelet životinje.
- Starost se dokazuje na osnovu skeleta. Dakle, može biti utvrđeno koliko su rogovi i zubi potrošeni. Mi ne možemo na osnovu komada mesa dokazati starost. To nije moguće – kaže Smajlović.
U zemljama EU, pa tako ni u BiH, nije zakonski propisano koliko dugo može biti pohranjeno zamrznuto meso koje prodaju potrošačima, već to određuju samo proizvođači.
Profesor Smajlović upozorava i na zabrinjavajuću pojavu da se meso više puta odmrzava i zamrzava, kao što je to ustanovljeno u Hrvatskoj.
Lijep izgled
- Ako te pojave ima u Hrvatskoj i Srbiji, mislim da toga ima i u BiH - kaže Smajlović.
No, naglašava da je to iznimno teško dokazati.
- Na osnovu fizikalno-kemijskih analiza može se vidjeti razlika između mesa koje je više puta odmrzavano i zamrzavano, jer proces dovodi do gubljenja vlage, vode... To se zove sublimacija, kada zaleđena voda ne prijeđe u tečno stanje nego odmah otpari u procesu smrzavanja. Dakle, gubi se ta vlaga u mesu - pojašnjava Smajlović.
Zbog toga je teško prepoznati je li meso svježe ili odmrznuto, jer ga zamrzavaju pod plinom, pa je još crvenije nego svježe. Uz to, u mesnoj industriji nerijetko ga tretiraju kemikalijama kako bi zadržalo lijep izgled. No, tek kada bude pripremljeno, može se primijetiti da nije sočno, već je žilavo i drugačijeg okusa.
Svinjetina u polovini proizvoda
Profesor Smajlović upozorava i na to da proizvođači na sve načine nastoje uvećati profit, služeći se raznim, čak i nedozvoljenim sredstvima.
- Mijenjaju vrste mesa, prodaju jeftino, a deklarirano je skroz drugačije. To je bio slučaj nedavno u Europi s konjskim mesom: kupljeno je jeftino, ubačeno u kobasice, a nije deklarirano kao konjsko. I mi smo istraživanje o tome radili od 1997. do 2000. godine, gdje smo dokazali da je skoro polovina naših proizvoda od mesa sadržavala svinjetinu, koja uopće nije bila deklarirana - kaže Smajlović.
Na meso iz uvoza BiH dala 218 milijuna KM
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u našu zemlju ove godine uvezeno mesa za 218,5 milijuna maraka. Najviše smo uvezli goveđeg mesa, u vrijednosti od 106,7 milijuna KM, uglavnom iz Poljske, Nizozemske i Italije.
Većinu kontrola rade proizvođači
Najgore je, tvrdi Smajlović, što većinu uzoraka mesnih prerađevina na analizu šalju proizvođači, kako bi dobili dopuštenje za stavljanje u prodaju. No, nije poznato kolika se količina opasnih proizvoda uistinu nalazi na tržištu.
