U Bosni i Hercegovini čak 3.754 osoba osumnjičeno je za počinjenje nekog od ratnih zločina.
No, ono što je posebno zanimljivo je da je u 2015. godini, i to više od dva desetljeća od rata, zabilježeno povećanje broja novih prijava – radi se o čak 154 prijave protiv 711 osoba. Piše Dnevni list.
Prema trogodišnjem planu rada Tužiteljstva BiH, upravo najveći iznos od 60 milijuna KM bit će utrošen na procesuiranje predmeta iz područja ratnih zločina, ali i organiziranog i gospodarskog kriminala.
U 2015. prijavljeno 711 osoba
Uskoro se očekuje izvješće o radu Tužiteljstva BiH, a središte zanimanja i dalje će, nedvojbeno, biti procesuiranje ratnih zločina. U odjelu I. za ratne zločine, tijekom 2015. godine podignuto je ukupno 59 optužnica protiv 135 osoba, što je bio povijesni broj u ratu Tužiteljstva BiH. Riješeno je i 186 predmeta protiv čak 744 osoba.
No, ono što je posebno zanimljivo da su pred Tužiteljstvom BiH, početkom 2015. bile i provjere 281 prijave za čak 3.699 osoba, nekadašnjih pripadnika svih vojnih formacija u BiH.
Također, posebno je zanimljivo to da je u 2015. godini zabilježeno povećanje broja novih prijava, i to njih 154, u kojima se tereti 711 osoba.
Iako je Tužiteljstvo riješilo 166 prijava protiv 656 osoba, donijelo rješenje o neprovođenju ili obustavi istrage ili na neki drugi način, još uvijek ostaje obrada 369 prijava protiv 3754 osobe. No, ovo je čak i znatno smanjenje u odnosu na prijašnjih 7.000 osumnjičenih osoba. Ipak, pitanje hoće li itko snositi odgovornost za lažne prijave, na čiju provjeru su utrošeni novci i vrijeme tužitelja još uvijek nema odgovora.
Najbolji biznis
Statistika pokazuje da je skoro 650 osoba u proteklih 12 godina optuženo za počinjenje ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine. Prema svemu sudeći, ovaj broj sljedećih nekoliko godina mogao bi višestruko biti uvećan, a teza kako su sudski procesi, prema svojoj brojnosti i obujmu, trenutačno najbolji ‘biznis’ – svakako nije bez opravdanosti.
Međunarodna zajednica u BiH donosi milijune maraka pomoći za podršku procesuiranja ratnih zločina, Tužiteljstvo to povjerenje nastoji opravdati podizanjem brojnih predmeta, dok se iz javnih krugova sve glasnije čuju kritike o ‘dvostrukim aršinima’ kada je u pitanju procesuiranje nekadašnjih pripadnika HVO-a, Armije i VRS-a, kao i mišljenja kako to ne doprinosi jačanju pomirenja među narodima u BiH.
Naime, srednjoročni planom rada Tužiteljstva BiH za period od 2017. do 2019. godine, za procesuiranje kaznenih djela korupcije, terorizma, organiziranog i gospodarskog kriminala te ratnih zločina, ‘težak’ je više od 60 milijuna KM. Milijuni će se utrošiti i na provjeru prijava za ratne zločine protiv 3.754 osumnjičenih osoba u BiH.
U Tužiteljstvu nedostaje čak 146 zaposlenika
Najviše novca predviđeno je za troškove kaznenih postupaka i to 57.290.200 KM, odnosno, za trijažu zaprimljenih izvješća i kaznenih prijava, provođenje istraga i gonjenje počinitelja pred Sudom. Ostatak planiranog novca u ovom srednjoročnom planu predviđen je za izgradnju zgrade Tužiteljstva BiH i IPA dovršetak IPA projekata u iznosu od oko 683 tisuće KM te unaprjeđenje i specijalizaciju tužitelja i stručnog osoblje za koje se planira 2,081 milijun KM.
Ono što je posebno značajno je i činjenica da Tužiteljstvo BiH ima ukupno 383 sistematizirana radna mjesta te da je sada popunjeno svega 237. Prema ovom planu, nužno je povećati broj zaposlenog stručnog osoblja u svim tužiteljskim timovima, od tužitelja do istražitelja i daktilografa.
Nad Hrvatima, ali i Srbima, nema ‘zločina protiv čovječnosti i genocida’
U očekivanju izvješća o radu Tužiteljstva BiH za prošlu, 2016. godinu, zanimljivo je prisjetiti se i strukture kaznenih djela za podignute optužnice u Odjelu I. Naime, i dalje je primjetan značajno veći broj predmeta koji se procesuiraju po KZ BiH, a koji nose kvalifikaciju ‘genocid’, ‘ zločin protiv čovječnosti’ kao i ‘zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zapovjednika’.
Naime, po KZ SFRJ u 2015. je optuženo 92 osobe u 46 predmeta, dok su tek 33 osobe optužene po KZ BiH, zakonu koji nije vrijedio za vrijeme počinjenih kaznenih djela. Ovi zločini kvalificirani su kao ‘ratni zločini protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika’.
I dalje je nastavljena praksa da se, prvenstveno osumnjičenici hrvatske i srpske nacionalnosti, tuže po KZ BiH, daleko rigoroznijem i uz najteže optužbe za genocid i zločine protiv čovječnosti, dok se prvenstveno osumnjičenici bošnjačke nacionalnosti i pripadnici Armije BiH tuže po blažem zakonu SFRJ.
