Stručni tim Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara objavio je analizu na primjeru iskustava Švicarske i Belgije te ponudio vrlo pragmatične savjete kako istodobno izgraditi zajednički, ali i njegovati pojedinačne identitete naroda u BiH koji čine i sastavnice belgijske federacija ili pak švicarske konfederacije.
Unutarnje podjele u BiH reflektiraju se i na njezin vanjskopolitički pristup, a aktualni slučajevi diplomatskog gafa u Chicagu ili pak neujednačenog obilježavanja formalno nepostojećih državnih blagdana sugeriraju na potrebu promjenu prakse i korištenja iskustava iz zemalja koje imaju sličnu složenu unutarnju državnu strukturu i više nacionalnih identiteta. U Belgiji ili Švicarskoj ne postoje problemi da kantoni ili federalne jedinice sklapaju čak i sporazume s drugim zemljama, dakako u skladu s Ustavom, a jednako tako su i predstavljeni u zajedničkim institucijama čak i u središtima administracije Europske unije. U biti se i vanjskopolitički prijepori u BiH svode na pitanje unutarnjih procesa i problema koji se vode kroz centralizaciju, odnosno decentralizaciju BiH.
Pluralističke postavke
Stručni tim Instituta za društveno politička istraživanja (IDPI) iz Mostara objavio je analizu na primjeru iskustava Švicarske i Belgije te ponudio vrlo pragmatične savjete kako istodobno izgraditi zajednički, ali i njegovati pojedinačne identitete naroda u BiH koji čine i sastavnice belgijske federacija ili pak švicarske konfederacije. “Primjeri i prakse pojedinih europskih država daju za pravo konstataciji da se i unutar složenih ustavno-političkih struktura može organizirati zajedničko djelovanje zasnovano na temeljnim pluralističkim postavkama”, naglašavaju autori iz IDPI-ja. Najočitiji prijepor u vanjsko-političkome pristupu nastupio je nedavno kada je zbog odsustva zakona o državnim blagdanima došlo do incidenta, zbog čega pokrenuta inicijativa za smjenu glavnog konzula BiH u Chicagu, što je još jedan u nizu događaja koji je iznova podijelio Predsjedništvo i demonstrirao nužnost sustavnog adresiranja pitanja koja povremeno dovode do takvih situacija. U Belgiji koja se sastoji od tri zajednice (francuske, flamanske i njemačke) i tri regije (Valonska, Flamanska i Bruxelles – prijestolnica) su nadležnosti zajednica i regija prilično široke. U nadležnosti zajednica su kulturna pitanja, obrazovanje, jezik, informiranje. Pri tome sukladno ustavu regijama i zajednicama se ostavlja mogućnost sklapanja međunarodnih sporazuma u oblastima u kojima imaju ustavnu nadležnost. Regije i zajednice, premda nemaju diplomatsko-konzularne ovlasti, nisu spriječene imenovati svoje vanjske predstavnike, kao što su gospodarski predstavnici i gospodarski atašei, a čiji se angažman zasniva na sporazumu o suradnji. Dobar primjer kohabitacije regionalnih i državnih interesa u vidu usklađenoga vanjskopolitičkog nastupa je Stalna misija Kraljevine Belgije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, gdje pod okriljem veleposlanika Belgije djeluju i predstavnici regija/zajednica.
Blagdani
I nacionalni blagdani Belgije se slave zajedno s blagdanima regija, odnosno zajednica u diplomatskim predstavništvima. Po ustavu članice Konfederacije Švicarske imaju pravo sklapati sporazume sa stranim vlastima dok god se sporazumi tiču oblasti koje su u njihovoj nadležnosti i dok god ne sadrže ništa protivno interesima Konfederacije i kantona. Ovi primjeri daju jasne pouke za BiH. Ključnim i za rješavanje vanjskopolitičkoga pristupa u IDPI-ju drže razrješenje dvojbe između dva procesa. - Premda je od nastanka prvih federalnih država naglasak bio na centralizaciji, s kraja prošlog stoljeća evidentan je zaokret, pa i u oblastima koje su tradicionalno pripadale kompetencijama centra, bilo da su u pitanju unitarne ili federalne države. U 21. stoljeću pojačava se tenzija između centra i periferije, po svemu sudeći u korist periferije. Unutar europskoga kulturno-političkog kruga taj sraz se kontrolira racionalnim pristupom rješavanja otvorenih pitanja u okvirima federalističke win-win paradigme, kojim se pruža perspektiva svim zainteresiranim stranama. To je zasigurno poruka koja se mora ozbiljnije shvatiti i u Bosni i Hercegovini ako se želi raskrčiti prostor za njen europski put”, zaključuju u IDPI-ju.
Večernji
