Građevinski radnici, kompjutorski stručnjaci i inženjeri iz Bosne i Hercegovine sve češće odlaze na privremeni rad u Katar. Ova bliskoistočna zemlja najnovija je adresa mnogih koji u svojoj zemlji ne mogu naći posao, iako su iz nje stizale vijesti da se bauštelce iz Azije, recimo, tjera raditi na neizdrživim, često i smrtonosnim vrućinama.

Bez obzira na vrstu posla koju obavljaju u Kataru, bosanskohercegovački radnici su zadovoljni zaradom i uvjetima na poslu - piše DW. Najteže je, kažu, prilagoditi se vremenskim uvjetima, pogotovo ako je radno mjesto pod vedrim nebom. Ekstremne vrućine su za Marka Vujanića iz Gradiške bile nepodnošljive, pa se prije nekoliko mjeseci vratio kući. Ipak, kaže da bi ponovo išao, a razlog je mjesečna plaća od 2.000 KM (malo manje od 8000 kuna).

'Bolje je i u Kataru na plus pedeset nego ovdje raditi za 400 maraka', kaže Marko.

'Posao nije lak, nova je zemlja, nov način života', kaže Zoran Lojpur iz Trebinja. Ističe da su iskustva s kojima se vratio iz Katara pozitivna i da se nema na što požaliti. 'Nisam otišao  raditi za Microsoft, već za građevinsku firmu. Mnogo više sam dobio nego što sam očekivao. Živio sam u vili, svi smo imali bazen, internet...'

Povlašteni u odnosu na Azijce

Katar je jedno od najvećih svjetskih gradilišta. Pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine već su počele. U idućih nekoliko godina milijarde dolara bit će uložene u izgradnju infrastrukture. Priliku da se zaposle tu su vidjeli brojni radnici sa svih kontinenata. Oni koji dolaze iz azijskih zemalja poput Indije, Indonezije ili Nepala često se žale na neljudske uvjete u kojima rade. Neusporedivo su manje plaćeni od radnika iz BiH. 'Oni su baš robovi. Rade za tisuću, a mi za pet-šest tisuća rijala', kaže Marko.

Zarada i novo iskustvo bili su razlozi zbog kojih je Zoran otišao u Katar. Ističe da su bosanskohercegovački građani solidno plaćeni, ali ni približno kao Englezi i Amerikanci. 'Nije to prevelika zarada. Zarađivali smo više od Indijaca, manje od Engleza. Bosanci se dobro drže na tržištu radne snage', kaže.

Zoran za svoje poslodavce ima samo riječi hvale. Kaže da mu je i zrakoplovna karta u oba smjera bila plaćena, kao i godišnji odmor.

Slično iskustvo ima i njegov sugrađanin Goran Radulović. Radio je na gradilištu i po dvanaest sati dnevno, a najveći i jedini neprijatelj bila mu je vrućina. 'Preko dana se od 11 do 15 sati ne radi zbog vrućine. Prva smjena je od jedan ujutro do 11 prijepodne.'

Odlaze i mladi stručnjaci

Na privremeni rad u Katar ne odlaze samo građevinski radnici, nego i visokoobrazovani mladi ljudi, najviše stručnjaci iz sfere informatičkih tehnologija. Posla ima i za arhitekte, među kojima je Jasminka Usanović iz Sarajeva. Prije šest mjeseci je otišla u Dohu, planira ostati još najmanje četiri godine. 'Tamo se mnogo više cijene trud, rad i znanje nego u našoj zemlji, nažalost. U mojoj firmi radi još jedna djevojka iz BiH, a vjerujem da će doći još ljudi u narednom periodu', kaže Jasminka.

Već nekoliko mjeseci govori se o sporazumu između Vijeća ministara BiH (tj. vlade te zemlje) i vlade države Katar, kojim bi se reguliralo zapošljavanje državljana BiH u toj zemlji. Glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić kaže da su svi uvjeti ispunjeni i da je pitanje dana kada će sporazum biti potpisan. U međuvremenu, potražnja za radnom snagom raste iz dana u dan, objašnjava Pupić i dodaje: 'Skoro svakodnevno dobivamo zahtjeve privatnih agencija iz Katara koje regrutiraju radnu snagu. Međutim, mi ne možemo odgovoriti na njihove zahtjeve jer još uvijek nemamo na temelju čega.'

Idu na svoj rizik

Jasminka nije čekala da BiH potpiše sporazum s Katarom. Pronašla je način da sama dođe do poslodavca i nije jedina. 'U mojoj i sličnim firmama ima mnogo prostora za nove radnike i uglavnom ljudi dolaze jedni preko drugih, preko preporuke', objašnjava Jasminka.
 Ipak, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH upozoravaju da treba biti oprezan, jer radnici često ne znaju što ih čeka u dalekoj zemlji. Pupić daje sljedeći savjet: 'Mogu nam se obratiti svi koji odlaze na privremeni rad, bez obzira što ne idu preko naše agencije. Provjerit ćemo je li ta osnovna procedura ispoštovana i je li sve legalno.'

Iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske u BiH kažu da su ovakvi sporazumi mač s dvije oštrice. S jedne strane, ne možete spriječiti nekoga tko je nezaposlen da ode i radi u inozemstvu. Ali bi, umjesto toga, trebalo više truda uložiti da ljudi ostanu i rade u svojoj zemlji, kaže Saša Aćić, tajnik Unije.

'Na individualnom planu to svakom pojedincu koji ode znači mnogo. Ali moramo se kao društvo zapitati zašto nam značajan broj radne snage odlazi', upozorava Aćić.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH