Političke stranke u Bosni i Hercegovini prošle godine su dobile 18 milijuna maraka bespovratnih proračunskih sredstava općina, županija, entiteta i država, javlja N1.
Ukidanje ili smanjivanje tih iznosa još nije ni palo na pamet vlastodršcima. Financijski izvještaji su pokazali da bi stranke bankrotirale kada bi se oslonile samo sredstva prikupljena od članarine.
Političari su omogućili svojim strankama sigurna primanja iz svih budžeta u Bosni i Hercegovini. Građani su posredno političkim strankama u prošloj godini platili 18 milijuna maraka. Općine i gradovi su iz svojih kasa strankama dali šest milijuna i šesto tisuća maraka.
Županije su uplatili tri i po miliona, a entiteti zajedno više od šest milijuna maraka. Državni budžet olakšan je za 500 tisuća, i još 400 za rad Klubova u Parlamentu. Građani koje smo pitali nisu baš oduševljeni činjenicom da su stranke zagrabili i u njihov džep.
Sve političke stranke dostavile su Centralnoj izbornoj komisije financijske izvještaje za prošlu godinu. Koliko im budžetska podrška znači, govore i egzaktni podaci. Na primjer, Stranka demokratske akcije lani je od članarine zaradila tek 99 tisuća maraka, dok je iz budžeta naplatila 3 milijuna i 400 tisuća.
Dodikov SNSD od članova je naplatio 400 tisuća, a iz budžeta skoro dva milijuna. Ništa bolji omjer nije ni u HDZ-u, kojem su članovi uplatili 78 tisuća, a građani posredstvom proračuna milijun i šesto tisuća. SDP je lani na isti način inkasirao milijun i 300 tisuća, a od članstva 460 tisuća.
“BiH izdvaja velika sredstva, ali su ti iznosi u regiji još veći. S tim da i regija treba da smanjuje. Potpuno ukidanje nije dobro, jer je pitanje kako će se te stranke financirati. Ovako mi moramo da pravdamo svake godine gdje smo utrošili sredstva”, rekao je Irfan Čengić iz SDP-a.
Kada bi svi nivoi vlasti izdvajali novca koliko sada daju političkim strankama, na primjer, za zapošljavanje mladih, možda bi se makar malo ublažili poražavajući podaci o odljevu mozgova iz zemlje. No, političarima je očito važnije da njihove stranke ne oskudijevaju.
Pošto predstavnike vlasti imenuju stranke, oni i odlučuju da budžeti budu izdašni prema političkim partijama. Zasad jedini koji je ukinuo takav grant je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović i tako uštedio 150 hiljada maraka godišnje.
“Nije normalno da građani ako nisu simpatizeri neke stranke, da je financira, indirektno preko budžeta do rade. Stranke treba da se financiraju preko svojih članarina. Stranke i kupuju izbore preko tih para, to odgovorno tvrdim”, rekao je Kasumović.
Stranke redovno šalju financijske izvještaje CIK-u, ali je pitanje koliko su oni objektivni, jer se u njima ne navode takozvani grantovi iz javnih poduzeća. Javna je tajna da se dio milijunskih iznosa koliko koštaju predizborne kampanje financiraju i na taj način.