Filozof i publicist Nino Raspudić rekao je u Pressingu na N1 kako on nije sklon radikalizmu te da nacionalizam može podržati samo tamo gdje je nacionalni identitet ugrožen.

"Ja sam u gradu Sarajevu radio par godina emisiju Refleks u kojoj mislim da smo pokazali kakav bi bio prularistički pristup i u javnom mediju koji nažalost to nema. Dovoljno vam je pogledati sramotno izvještavanje, to jest neizvještavanje Federalne televizije oko toga ko je osvojio prvenstvo u nogometu u BiH, koju minutažu je dobila titula Zrinjskog i na kakav način. Dakle, ja sam ponosan na grad Mostar i na sve njegove probleme i na taj Zrinjski u kojem bez problema ljubimac navijača može biti i Bilbija i Mešanović takvi kakvi jesu i ti momci kojima nije problem da igraju u klubu koji ima prefiks hrvatski. Moja vizija BiH je bila takva gdje jedni drugima nećemo smetati, gdje jedni drugima nećemo nametati političke predstavnike", pijašnjava Raspudić.

"Moj aktivizam u Mostaru je počeo kada smo imali pat poziciju u vrijeme tri sukobljene i zaglavljene nacionalne politike. Tad smo podigli spomenik Bruceu Leeju kako bismo podsjetili da postoje neke stvari koje su zajedničke i ja iza toga stojim i dan-danas. Ako pitate što se dogodilo u međuvremenu, reći ću vam da se dogodio izbor Željka Komšića. Dakle, nakon prvog izbora Željka Komšića, ta situacija prestaje biti situacija neke tri nacionalne elite koje su u biti dobro surađivale, a kao bile sukobljene, i postaje situacija u kojoj narod kojem pripadam se našao grubo politički zgažen. U toj situaciji u kojoj službena politika HDZ-a BiH nije radila gotovo ništa, gdje predstavnici dijaspore se nisu oglašavali i govorio sam istinu o toj situaciji. Ne mislim ni da sam se radikalizirao niti postao nacionalist već jednostavno su se stvari u BiH od prvog nametnutog izbora Željka Komšića drastično promijenile", naveo je Raspudić.

Na pitanje šta je uzrok loših odnosa između službenog Zagreba i Sarajeva je odgovorio: "Hrvatska politika je nažalost pasivno promatrala procese koji su se događali u BiH nakon 2000. godine. Mi svi imamo sjećanje na ono što se događalo poslije rata - '96. '97. '98. godine, na vrijeme nakon rata i patnje koje su bile na sve tri strane. Postignut je kompromis prvo u Washingtonu pa u Daytonu i BiH je počela postepeno zaživljavati. Stvari su išle nabolje, međutim procesi nakon 2000, tu prije svega mislim na međunarodnu zajednicu koja je nametnutom izmjenom izbornog zakona, asistirala jednoj pogubnoj politici, a u ovom slučaju je to bila bošnjačka unitaristička politika. Dakle, jedan nacionalizam pod krinkom tobože građanske politike, je generirala zajedno sa srpskom separatističkom. Netko je to dobro definirao: to je bošnjačka baza, bosanska gradnja i građanska fasada. Dakle, konstitutivni narodi su ustavne kategorije, to je nešto što leži u temelju BiH i to nije nešto što je izmišljeno u Daytonu niti '90. godine, nego ako pogledate i u ZAVNOBiH-u imamo da BiH nije ni srpska ni muslimanska ni hrvatska nego i srpska i hrvatska i muslimanska. Rušitelj država je netko tko ruši ustavne kategorije te države. Došli smo u situaciju da su danas međunacionalni odnosi u BiH gori nego u prvim poratnim godinama, što je tragično".

O tome stavlja li u istu ravan SDA i multietničke stranke je rekao: "Ne bih stavio u istu ravan jer politika koja gleda interese svoje nacije na isti način na koji radi HDZ BiH i SNSD, to bi mogli nazvati nacionalističkom, a ove druge stranke, odnosno politiku ljevice, bismo mogli nazvati šovinističkom politikom, jer šovinist je onaj koji smatra da vi nemate pravo odabrati svoje predstavnike, dakle konzumirati konstitutivnost koja vam je ustavna kategorija, nego će oni to učiniti za vas. Žalosno je što u većem dijelu sarajevske javnosti još uvijek nema svijesti što se učinilo nametnutim izborom Željka Komšića i koliko je taj izbor unazadio međunacionalne odnose u BiH i koliko je dao argumenata srpskom separatizmu da kaže 'evo vidite kako su prošli Hrvati u toj Federaciji koja je trebala biti kao ogledni primjerak da se isplate te centripetalne tendencije'. Dakle, ako poklapaju ovako Hrvate, što će činiti nama, mi smo sljedeći. Tu vidim osnovni problem negativnih tendencija od 2000. godine pa nadalje a svemu tome je asistirala i međunarodna zajednica".

Govoreći o "trećem entitetu" kaže: "Imamo odluku Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića koja se tiče izbora u Dom naroda. Ako je vitalni interes bošnjačkog naroda to da Hrvati ne mogu izabrati svoje političke predstavnike onda stvarno imamo dugoročni problem, ili ako je vitalni interes protiv kanala na hrvatskom jeziku. Ono što mene sablažnjuje je njena nepametnost. Jel' netko misli da moj otac ako nema kanal na hrvatskom jeziku da će gledati samo Federalnu televiziju i da će za deset godina postati Bosanac katolik, a ne Hrvat Hercegovac? Pa on ima 100 kanala. Ne mogu shvatiti kratkovidnost te politike. U čemu je problem da Hrvati imaju kanal na svome jeziku?".

Na pitanje što znači biti nacionalist je odgovorio: "Ja nisam birao identitet unutar kojeg naroda sam se rodio. Dok mi netko ne dira nacionalni identitet, i ne predstavlja problem. Ja sam i profesor ali ne hodam s majicom na kojoj piše da sam profesor, no ako mi kažu da profesori imaju puno godišnjeg odmora, onda naravno da ću to braniti".

Raspudić je ponovno govorio o Željku Komšiću kada je bio hrvatski član Predsjedništva BiH te kazao kako je konstitutivnost naroda da odlučuje sam od sebe, a da je to iskorišteno na jedan zlonamjeran način.

"Ljudi su po zakonu i u konc-logore slani. Radi se o protuustavnom činu svjesne političke volje. Prvi put kad su ga kandidirali su i mogli misliti 'možda ga i Hrvati prepoznaju pa dobije legitimitet predstavljati Hrvate' ali drugi put kad su ga kandidirali bilo je svjesno da se ide u brutalnu prevaru, nametanje volje čitavom narodu", naveo je Raspudić za N1.

"Mislim da bi se trebala vratiti na izvorišta BiH i s tih izvorišta je moguće naći kompromis i institucionalni politički okvir u kome bi ta zemlja profunkcionirala, svi bi je osjećali svojom. BiH je zemlja golemog potencijala ali sve više ljudi iseljavaju iz nje, a BiH ima ogromne resurse i tu se može lijepo živjeti. Treba se vratiti onome što je bio Washington i Dayton, kada se poštivala konstitutivnost. Sarajevski mediji bi trebali prestati pozivati tzv. poštene Hrvate i Srbe i tzv. prijatelje Bosne", ističe Raspudić.

Na upit bi li "treći entitet" donio sreću Hrvatima BiH, Raspudić je rekao: "Smatram da je '95. godine u Daytonu napravljena jedna neravnoteža i bilo bi puno logičnije da je u BiH tada napravljena unija tri entiteta. Federacija BiH je trebala poslužiti kao jedan ogledni model da vidi RS i Srbi da se isplati ipak integrirati više. Međutim, u Federaciji se vidio napredak, no nakon nametnutih odluka pokazalo se da je Federacija nefunkcionalnija od RS i danas kontra propaganda za ideju jedinstvene BiH. U ovoj situaciji bi 'treći entitet' bio sreća", istaknuo je te dodao:

"Mislim da cilj bošnjačke politike jeste bošnjački entitet, ali da ga oni poimaju kao cijelu Federaciju BiH i da je njihov cilj dvoentitetska srpsko-bošnjačka BiH, a Federacija je de facto pretvorena u bošnjački entitet u situaciji gdje Bošnjaci u svakom trenutku mogu Hrvatima odabrati političke predstavnike na svim razinama. Problem je što taj entitet ne može funkcionirati na terenu jer je nemoguće implementirati na područjima u kojima su Hrvati u većini radi ustroja Federacije".

Istaknuo je i kako će Hrvatima izvan "trećeg entiteta" biti bolje jer će imati institucije na koje će se moći osloniti, kao i da ostaje jedna zemlja, da se neće graditi zidovi.

"Nisam siguran da će se desiti 'treći entitet', ali moguć je i raspad BiH ako se ovakve tendencije nastave. U trenutku kad prestane interes međunarodne zajednice vrlo lako je zamisliv raspad BiH. Ne znam kako, ali ako pogledate od Bečkog kongresa pa do završetka Hladnog rata, uvijek je ovdje dolazilo do promjena kada su se događale globalne promjene u Europi pa i šire. Vrlo krhka je država BiH, koja još uvijek funkcionira kao poluprotektorat, održava se uz pomoć izvana, a kad se izmakne ta pomoć jasno je što će se dogoditi i to je opasan proces ako se dogodi. Važno je da BiH ovisi o sebi a ne o nekakvom izvana pritisku", dodao je Raspudić.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH