U vrijeme kad, zbog nedonošenja Zakona o trošarinama na gorivo, u BiH prijeti obustava započetih radova na izgradnji brojnih dionica autoceste, ali i prekid već dogovorenih kreditnih aranžmana s međunarodnim bankarskim i financijskim institucijama, ovih dana stigao je podatak koliko je u posljednjih desetak godina od tih trošarina vlast u BiH novca prikupila i gdje je otišao, piše Večernji list BiH.

Za i protiv trošarina

Od 2006. do 2016. od trošarina na naftu i naftne prerađevine “inkasirano” je u BiH više od 4,8 milijardi maraka, točnije 4.828,733.548,70 KM. U istom tom razdoblju prikupljena sredstva od naknada za cestarine iznosila su 2,551 milijardu maraka. Kad se te dvije stavke zbroje, ispada da je prikupljeno u deset godina više od sedam milijardi maraka. Gdje je potrošen novac i u koje projekte, bit će raspravljano na idućoj sjednici Parlamenta BiH, a to pitanje potencirao je zastupnik Zaim Backović. Spomenimo kako je početna procjena vrijednosti izgradnje autoceste na koridoru Vc bila oko 2,5 milijardi eura. Do kraja gradnje, čiji je rok još uvijek neizvjestan, a spominje se 2020. ili 2021., troškovi bi mogli biti trostruko veći. Spomenimo kako su uvjeti MMF-a za davanje tranše kredita, ali Svjetske banke i ostalih kreditnih institucija, bili vezani uz povećanje trošarina na gorivo kako bi se njima tom uredbom jamčilo vraćanje kredita. No, protiv povećanja trošarina na gorivo bili su zastupnici stranaka koji su i ranije izražavali negodovanje zbog povećanja nameta građanima, i to Salko Sokolović (Nezavisni blok), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA) i Aleksandra Pandurević (SDS). Za povećanje cijene goriva bili su Predrag Kožul (HDZ), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB) i Dušanka Majkić (SNSD). Spomenimo kako bi usvajanjem seta zakona o trošarinama bilo osigurano dodatnih 15 feninga iz trošarina na naftu i naftne prerađevine za izgradnju autoceste i održavanje ili izgradnju novih ili održavanje postojećih magistralnih cesta koje su u BiH u jako lošem stanju. Sad se, nakon propaloga pokušaja uvođenja novih trošarina na gorivo, traži alternativno rješenje za financiranje gradnje autoceste kroz BiH i otplatu kreditnih obveza. Samo u ovoj godine BiH mora vratiti inozemni dug u visini od 927,2 milijuna KM, što će, kako tvrde u svom izvješću ekonomski stručnjaci iz Centralne banke BiH, predstavljati dodatne pritiske na proračune FBiH i RS-a.

Krediti i vrijednosnice

Tvrde kako projekcije rasta prihoda od neizravnih poreza u idućim godinama nisu razmjerni planiranim izdvajanjima za servisiranje vanjskog duga. U idućim godinama izmirivanje vanjskog duga imat će velikog utjecaja i na visinu BDP-a kod građana. Prošle godine vlasti u BiH zadužile se u inozemstvu za 700 milijuna maraka, koje će se otplaćivati sljedećih nekoliko godina. Od toga iznosa, više od 249 milijuna maraka otišlo je za izgradnju autoceste, obnovu cesta, gradske infrastrukture željeznica... Oko 159 milijuna maraka uzeto je od MMF-a, veći dio kredita potrošen je za sektor zdravstva, elektroenergetski sektor. Entitetske vlade nedostatak novca u svojim proračunima sanirale su tako što su podizale kredite ili su izdavale vrijednosne papire na domaćem tržištu.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH