Lipanj 2017. godine je iza nas, a ako je vjerovati znanstvenicima i analizama koje se još obrađuju, bio je jedan od najtoplijih u povijesti.
Bh. građani obično pravo ljeto dočekaju u srpnju i kolovozu, no s pravom ove godine mogu reći kako im je došlo već u prvim danima lipnja, kada i klimatološki počinje. Temperature su prelazile 30, pa i 35 Celzijevih stupnjeva u pojedinim mjestima. Kako sada stvari stoje i kako prognoziraju meteorološki instituti, bolje neće biti ni u idućih mjesec, dva, a možda i više. Piše Večernji.ba.
Vrijeme bez kiše
Naime, AccuWeather ne prognozira kišne dane, ni neko svježije vrijeme, a da se vrućine, osobito u Hercegovini, mogu očekivati, potvrđivali su proteklih dana i meteorolozi iz BiH. Mjesec koji je upravo iza nas nije ništa bolji bio ni u drugim europskim zemljama. - Klimatske promjene prouzročene djelovanjem ljudi doprinijele su velikim vrućinama u zapadnoj Europi tijekom lipnja u kojem je Portugal pretrpio požar s tragičnim posljedicama, a mnoge države zabilježile su rekordno visoke temperature, rekli su znanstvenici koji su se krajem ovoga tjedna sastali glede klimatskih tema u Europi i svijetu. U izvješću skupine znanstvenika stoji da su temperature za lipanj za oko tri stupnja više od prosjeka za zapadnu Europu. Također, iznijeli su i informacije o čovjekovoj krivnji zbog svega što se događa.
- Utvrdili smo jasne i snažne veze između rekordnih toplina u lipnju i klimatskih promjena prouzročenih djelovanjem čovjeka, rekao je Geert Jan van Oldenborgh, viši istraživač Kraljevskog meteorološkog instituta Nizozemske i jedan od autora studije. Klimatske promjene, prema tvrdnjama znanstvenika, izazvane korištenjem fosilnih goriva, učinile su intenzitet i učestalost ovakvih vrućina četiri puta vjerojatnijim u Francuskoj, Švicarskoj, Nizozemskoj i srednjoj Engleskoj, a deset puta vjerojatnijima u Portugalu i Španjolskoj, utvrdila je studija na temelju povijesnih trendova. Znanstvenici su rekli kako vrućine najvjerojatnije nisu hir prirode i ne mogu se objasniti promjenama aktivnosti Sunca ili drugim prirodnim čimbenicima. - To znači da su rizike povećale emisije stakleničkih plinova uslijed djelovanja ljudi, uglavnom od izgaranja fosilnih goriva. Do kraja stoljeća će ove visoke temperature postati pravilo u zapadnoj Europi, istaknuli su znanstvenici. Vidljivo je i da velike vrućine utječu na zdravlje ljudi, dovode i do tragedija.
Tropske noći
- Vrućina može biti smrtonosna, rekla je Friederike Otto s Oxforda, također jedna od autora. Pozvali su države i gradove da surađuju sa znanstvenicima i stručnjacima kako bi se pripremili planovi za valove vrućina koji tek trebaju doći. U većem dijelu europskih zemalja bilježe se tropske noći. Postoji strah i od požara koji se zbog ovakve vrućine neće moći kontrolirati, a upravo se to dogodilo nedavno u Portugalu gdje su brojni poginuli. Znanstvenici upozoravaju na ozbiljnost situacije i pozivaju na odgovornost.
