U svibnju je jedan glas u Domu naroda Parlamenta BiH presudio da se formira Interresorna grupa sa zadatkom da izradi prijedlog Zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u državnim institucijama.
Sada je na redu Zastupnički dom koji će se o tome izjasniti na prvom zasjedanju nakon godišnjeg odmora parlamentaraca zakazanom za 6. rujan. Svi su već dobili prijedlog zaključka koji su potpisali predjedavajući domova Šefik Džaferović i Bariša Čolak. Piše Dnevni list.
Milijarde maraka
Ima li šanse da BiH dobije takav zakon? Kako stvari stoje i kako su parlamentarci raspoloženi, izgledi su tanki. Prema onome što se zna, ispitivalo bi se porijeklo imovine članova Predsjedništva BiH, zastupnika i izaslanika Parlamenta BiH, članova Vijeća ministara, ombudsmena, državnih tužitelja i sudaca i komandanata u Oružanim snagama BiH. Interresorna grupa imala bi rok od šest mjeseci da izradi zakon.
To je bezveze. Mi smo predali svoje imovinske kartone, a tko će ih pregledati nije naša stvar. Interresorna grupa nema šta da radi – kazala je u svibnju Zdenka Džambas iz HDZ-a, izaslanica u Domu naroda.
Prema tadašnjoj izjavi njenog kolege Dragutina Rodića iz DNS-a, sve je to „ u dnevno-političke svrhe i ja sam protiv formiranja Interresorne grupe odnosno prijedloga Zajedničkog kolegija Parlamenta BiH“.
- Donošenje Zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama BiH opstruiraju kriminalci iz političkih stranaka. Činjenica je da najbogatiji ljudi sjede u političkim strankama. Pogledajte sastav svih dosadašnjih vlasti i procjenu vrijednosti njihove imovine pa ćete vidjeti da se radi o najmanje nekoliko milijardi maraka koje su zapravo bile namijenjene BiH i njenim građanima – kazao je Mirsad Mešić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH i dodao da neke političke stranke smatraju da se rado o recidivu socijalizma.
Da li se od svibnja situacija promijenila? U najkraćem nije – stavovi SNSD-a i HDZ-a kako nije potrebna Interresorna radna grupa za izradu zakona nisu se promijenili.
Prema prijedlogu Zajedničkog kolegija, članovi Interesorne grupe bili bi parlamentarci Amir Fazlić , Aleksandra Pandurević, Predrag Kožul, Safet Softić, Bariša Čolak i Ognjen Tadić. Vijeće ministara imenovalo bi svoja tri člana.
- Imam rezervu jer ne vidim potrebnu energiju političara da se to uradi. Mogu to i da razumijem, nismo svi isti i nemamo svi iste motive u politici – kazao je prošlog tjedna Ognjen Tadić.
Izbori kao prepreka
Iz nevladinih organizacija poručuju da je zakon neophodan i upozoravaju da imovinske kartone koje državni dužnosnici sami popunjavaju i potpisuju, nitko ne provjerava. Tako ispada da mogu napisati što hoće i da ne snose nikakvu odgovornost baš kao što nitko od onih koji ne dostave imovinske kartone nikome ne polažu račune zbog toga.
Također, nevladine organizacije smatraju da od zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama BiH nema koristi ukoliko se ne promijeni Kazneni zakon BiH tako što će se u njega unijeti odredba po kojoj je nezakonito bogaćenje kazneno djelo za koje je propisana novčana i zatvorska kazna.
U prijedlogu zaključaka koje su Džaferović i Čolak ponudili zastupnicima u Parlamentu BiH još se kaže „i ako je potrebno izmijeniti postojeće državne zakone u dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije“.
Nije mali broj parlamentaraca koji o ovome uopće neće javno da govoi, bar za sada, osim što daju tek verbalnu podršku borbi protiv korupcije.
S druge strane, sve i da Interresorna grupa bude uspostavljena i odmah počne s radom, ostaje rok od šest mjeseci po kojem bi posao morao biti završen do kraja siječnja iduće godine. Onda slijedi prilično komplicirana parlamentarna procedura koja obično traje nekoliko mjeseci.
Kada se zna da su u listopadu iduće godine opći izbori, tanka je mogućnost da zakon prođe jer se državnim dužnosnicima ne isplati da sami sebe stavljaju „na sito i rešeto“, pogotovo onima koji ne znaju kakvu sve imovinu posjeduju, ali znaju da su je stekli pod sumnjivim okolnostima.