Intervju Poljskoj katoličkoj agenciji u kojemu je mons. Henryk Hoser, varšavsko-krakovski nadbiskup i posebni papin izaslanik za Međugorje, otkrio je da se rješavanje statusa Međugorja približilo svome kraju.

Tome je prethodio čitav niz zahvata, među kojima je, kako stvari stoje, ključan upravo toga Poljaka, koji je u Međugorju, zapravo, završio slučajno (ako slučajnosti postoje). Piše Večernji list BiH.

Naime, moglo se čuti kako je papa Franjo za istraživanje plodova Međugorja već lani bio odredio jednog austrijskog biskupa i da je vijest o njegovoj vizitaciji trebala biti objavljena početkom ove godine. No, kako se on ozbiljno razbolio, izbor je pao na Poljaka Hosera, što se u crkvenim krugovima sklonim Međugorju slikovito komentiralo kao “duhovni eurojackpot” za međugorski fenomen.

Prvi i jedini nastup

Hoser je, naime, iskusan pastoralac (inače, liječnik po zvanju), koji je dio vremena bio i u crkvenoj diplomaciji i radio kao apostolski vizitator (svojevrsni “inspektor”, govoreći svjetovnim jezikom). Kao takav našao se i u Ruandi, gdje je izbliza imao priliku promatrati fenomen ukazanja koja imaju mnogo dodirnih točaka s međugorskim ukazanjima i koja je Crkva službeno priznala nakon 20 godina. I to ne u cijelosti, nego samo jedan njihov dio, tj. samo jednom dijelu vidjelaca. O sličnom se govori i sada u Međugorju. Prvo je neslužbeno, kroz blog vatikanista Torniellija, procurio izvještaj o tome kako je zasad moguće utvrditi autentičnost samo prvih sedam dana ukazanja. Zašto sedam, poznato je samo članovima komisije koju je osnovao papa Benedikt XVI., no za podupiratelje Međugorja to je posve svejedno jer kažu da bi zadovoljština bila jednaka da se prizna samo i jedna minuta Gospine nazočnosti u Međugorju. Već u prvom i jedinom nastupu u crkvi sv. Jakova u Međugorju Hoser je u propovijedi povezao upravo ukazanja u Međugorju i Ruandi, a na kraju posjeta, na konferenciji za novinare, govorio o Međugorju kao svetištu u rangu Lurda i Fatime. Izvještaj je dovršio tijekom lipnja. Kaže da postoje tri kopije. Jednu je poslao papi u Vatikan, drugu Poljskoj biskupskoj konferenciji, a treću zadržao za sebe. Sam je otkrio kako je njegovo izvješće pozitivno za Međugorje. Ono što se moglo čuti, nakon što je o Međugorju na svoj, doduše pomalo posprdan način govorio papa Franjo u zrakoplovu na povratku iz Fatime, da je upravo taj papin nastup pred novinarima pridonio da Hoserovo izvješće bude još pozitivnije. Tako je zapravo odgovorio na pritiske kojima je Međugorje bilo izloženo od onih koji ga negiraju i čak nastoje zaustaviti. Njih se može prispodobiti kroz ulogu do jučer jednog od najutjecajnijih kardinala u Crkvi, donedavnog pročelnika Kongregacije za nauk vjere Gerharda Mullera, kojemu papa nije produžio mandat. Prema dobrim poznavateljima prilika u Crkvi, i to je širom otvorilo vrata Međugorju u ovome trenutku.

Pod upravom Svete Stolice

Konkretno, to znači da bi Međugorje (a o čemu je pisao i Tornielli) trebalo biti proglašeno „pontifikalnim svetištem“ i doći pod upravu Svete Stolice. Moguće je čak da će, misle neki, papa Franjo upravo mons. Henryka Hosera imenovati prvim upraviteljem toga novoga-staroga svetišta. Naime, mons. Hoser na jesen navršava 75 godina i stječe uvjete za mirovinu. Česta je praksa da papa ne šalje biskupe odmah u mirovinu, tj. da im se služba povjerava još nekoliko godina. U slučaju mons. Hosera to bi mogla biti i služba u Međugorju. U praksi to znači da će se u Međugorju vrlo brzo i poraditi na nekim infrastrukturnim zahvatima, poput uređenja pristupnih cesta, proširenja svetišta, izgradnje kapelice za trajno klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu… Sve je to mons. Hoser vidio, pribilježio i predložio, a kako stvari stoje, koncem godine mogli bi se ti planovi i realizirati. Pod sigurnim okriljem Vatikana.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH