"Uskladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.
Tako su iz Suda BiH odgovorili na pitanje Večernjeg lista o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić.
Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.
Nije privatna agencija
Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e.
– Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić.
Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka.
Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.
Pokušaji kompromitiranja
U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude.
U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU...
Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.
Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.
