Korištenje peleta se smatra ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onog trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti su pale u vodu.

Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u vještačku nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljem, sada imaju samo jedan cilj – ugrijati se ove zime, na bilo koji način, piše Klix.ba.

Cijene peleta su više od 500 KM po toni, proizvođači tvrde da su se fokusirali samo na domaće tržište, trgovci da nisu podigli cijene, a sve veći broj građana odlučuje se vratiti na ugalj i drva.

Kompanija Woodland iz Drvara 15. rujna je prestala izvoziti pelet kako bi zadovoljila potrebe domaćih kupaca. Međutim, susreću se s nizom problema.

"Problem nam stvara što drugi peletari obećavaju ljudima pelet i umjesto da ispoštuju dogovor, oni ga izvoze", kazali su za Klix iz tvrtke Woodland.

Situaciju su, tvrde, maksimalno iskoristili trgovci koji su kupili pelet po vansezonskim, nižim cijenama, a prodaju ga po znatno višim.

"Naručili su u srpnju i kolovozu i plaćaju po cijenama koje su tada bile aktualne, a prodaju ga po 400-500 KM. Trgovci i sada traže pelet, ali se trudimo da ga prodajemo samo krajnjim kupcima koji imaju male peći. Također, susrećemo se i s visokim cijenama sirovine, jer vlasnici pilana zbog visokih cijena u trgovinama misle da i proizvođači prodaju pelet po visokim cijenama. Kod nas je veleprodajna cijena peleta 330 KM plus PDV", navodi Budimir.

Iz tvrtke Hifa tvrde da nemaju zalihe peleta i da ga uvoze, a da je cijena po kojoj ga prodaju formirana isključivo na principima tržišne ekonomije.

"Svi ozbiljniji prometnici peletom su prisiljeni uvoziti pelet kako bi ispoštovali potpisane ugovore i opskrbili svoje kupce. Smatramo da je takvo djelovanje dovelo do jačanja ponude i zaustavljanja daljnjeg rasta cijena peleta na bh. tržištu. Smatramo da bilo koja tvrtka pojedinačno ili udruženo ne može napraviti nestašicu peleta i stvoriti vještačku krizu ovog energenta u BiH. Treba znati da je slična situacija i u susjednim državama, kao i u Zapadnoj Europi. Posrtanje pojedinih proizvođačkih giganta u EU je dovelo do problema na tamošnjem tržištu, uz neizbježne refleksije i na Balkan te se u zemljama regije odvija sličan scenarij kao u BiH. Dakle, moramo znati da peleta nema dovoljno ni u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i drugim zemljama", tvrde iz Hifa.

Iz Woodlanda ističu da je povećanje cijena loša reklama te da bi novonastala situacija mogla dovesti do masovnog uvoza jeftinijeg i lošijeg peleta koji će se na domaćem tržištu prodavati po visokim cijenama. Vanjskotrgovinska komora BiH nema podatke o uvezenom peletu jer on, kako tvrde, spada u kategoriju otpadaka od drveta.

"Problem je što nitko nije skladištio pelet, savjetovali smo kupcima da kupuju u svibnju, lipnju i srpnju, kada je i cijena povoljnija, ali svi čekaju zimu. Imali smo ponudu da uvezemo pelet iz Bugarske i Ukrajine, ali nismo željeli riskirati. Ne znamo kakav je taj pelet i sami sebi bismo napravili štetu ukoliko je lošeg kvaliteta", kažu iz Woodlanda.

Iz tvrtke Senigor tvrde da ne zarađuju na peletu koji prodaju, odnosno da na toni uzimaju samo 20 KM kako bi djelimično pokrili troškove prijevoza.

"Trenutna cijena peleta u Senigoru iznosi 440 KM po toni s PDV-om i prijevozom na teritoriji Sarajevske županije. Međutim, imamo minimalne količine, pošto je ogromna potražnja. Nabavna cijena koju plaćamo proizvođačima je 420 KM i mi na tu cijenu dodajemo 20 KM. Nismo lagerirali količine i sada nas je sramota reći kupcima da je cijena peleta 500-600 KM, a prije nekoliko mjeseci je bila 300 KM. Jedno vrijeme smo bojkotirali proizvođače kada su podigli cijene, ali smo odlučili da je ipak korisnije da prodajemo po našoj nabavnoj cijeni uz malu korekciju za dodatni trošak prijevoza koji imamo da odvezemo na adresu naših kupaca", kazao je izvršni direktor Senigora Alem Omerhodžić.

Tvrdi da trenutno prodaju samo pelet domaćih proizvođača jer se u većini slučajeva proizvodi ili sastoji od bukovog drveta, dok se strani pelet uglavnom pravi od manje kaloričnog drveta i samim tim je lošije kvalitete.

"Međutim, zbog nedostatka količina i bezobrazne cijene bit ćemo primorani da uvezemo određenu količinu peleta po nižoj cijeni. Smatram da mnogi proizvođači kopaju sebi jamu s abnormalnim povećanjem cijena peleta pred sezonu, ne uzimajuću u obzir potencijalne dugoročne posljedice svojih poslovnih odluka. Zakon ponude i potražnje je osnovni razlog povećanja cijene peleta na lokalnom tržištu. Pelet proizveden u BiH je mnogo kvalitetniji od peleta koji se proizvodi u drugim europskim zemljama i zbog toga je naš pelet tražen na tržištu Italije, Austrije i drugih zemalja, a to su tržišta koja su spremna da plate pelet po mnogo višoj cijeni nego što su stanovnici BiH u mogućnosti", ističe Omerhodžić.

Smatra da se u cijelu priču trebaju uključiti nadležne institucije, jer je na slobodnom tržištu teško uvesti bilo kakve restrikcije ili limitirati cijene.

Ipak, uprkos visokim cijenama zaključuje da je pelet, kao ekološki prihvatljiv proizvod, i dalje jedan od ekonomičnijih proizvoda za zagrijavanje domova, ako se uporedi s cijenom električne energije ili plina.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH