Državni Zakon o sukobu interesa izmijenjen je 2013. godine, a Komisija za odlučivanje o sukobu interesa počela je s radom dvije godine kasnije.
Zakon je izmijenjen po mjeri i interesima političara, pa je tako i sastavljena Komisija – članovi su profesionalni političari. U vjetar su otišla upozorenja iz Europske unije da je novim zakonskim odredbama blokirano utvrđivanje sukoba interesa jer to treba da rade političari, a jedan na drugog neće udariti niti se međusobno zamjerati. Navodi Dnevni list.
Namjerni slučaj
Nakon što je Parlament BiH oduzeo nadležnost Središnjem izbornom povjerenstvu da utvrđuje postojanje sukoba interesa i kažnjava one koji su u njega zagazili, formirana je Komisija od devet članova od kojih je šest državnih parlamentaraca.
Iz Parlamenta BiH su izabrani Jasmin Emrić, Bariša Čolak, Đorđo Krčmar, Borjana Krišto, Sredoje Nović, Safet Softić, a po funkciji tu su i direktor državne Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Hazim Šabotić i njegova dva zamjenika Dragan Anđelić i Dragan Slipac.
Emrić je predsjednik, a Čolak zamjenik predsjednika. Posljednja sjednica Komisije nije održana jer nije bilo kvoruma. Inače, članovi Komisije dobivaju mjesečno po 500 maraka na ime naknade za rad.
Da su političari sve uradili kako bi zaštitili svoje interese, svjedoči i to što izmijenjeni Zakon ne predviđa oduzimanje mandata niti zabranu kandidiranja na izborima zbog sukoba interesa. Emrić sada poručuje da se zakonska legislativa mora mijenjati.
Komisija je jedno vrijeme bila u pravnom vakumu – tražio se dugo odgovor na pitanja može li Komisija imati svoj pečat, internetsku stranicu, kancelariju i tajnicu, da li joj je sjedište u zgadi Parlamenta BiH ili u prostorijama Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Dojam je da imaju smisla tumačenja da je cijeli taj slučaj namjerno proizveden kako bi se zaštitili državni dužnosnici, odnosno politički moćnici koji su u direktnom sukobu interesa.
Osobni interesi
Zbog toga brojni predmeti stoje u ladicama i skupljaju prašinu. Primjerice, Ibrahim Hadžibajrić, načelnik sarajevske općine Stari Grad i predsjednik nedavno odnosne Nezavisne bosanskohercegovačke liste, javno je tvrdio kako je Abdulah Skaka nelegalno izabran za gradonačelnika Sarajeva zbog sukoba interesa – bio je pod zakletvom kao općinski vijećnik i na položaju dogradonačelnika Sarajeva na koji nije podnio ostavku. Slučaj je ostao neriješen.
Lani je Komisija utvrdila da su predsjednik i član Nezavisnog odbora za policijska tijela BiH Žiko Krunić i Miroslav Škorić u sukobu interesa jer je prvi usporedo bio i izvršni direktor poduzeća Rudnik i termoelektrana Ugljevik, a drugi član Nadzornog odbora bijeljinske tvrtke „Vodovod i kanalizacija“. Kažnjeni su umanjenjem plaće. Sve u svemu, nikome ko je u sukobu interesa ni dlaka ne fali.
Nevladine organizacije, prije svih Transparency International, već dugo zahtijevaju da se promijene zakonski propisi koji reguliraju tu oblast i da bude formirano nezavisno tijelo bez političara koje će se baviti utvrđivanjem i odlučivanjem o sukobu interesa. Također predlažu da se cijeli taj posao prenese na Agenciju za borbu protiv korupcije, uključujući i detaljno provjeru imovinskih kartona dužnosnika. TI stoji na stanovištu da postojeća Komisija ne može funkcionirati jer su njeni članovi u sukobu interesa.
Naši izvori iz Parlamenta BiH kažu da će status quo ostati na snazi jer političkim strankama i njihovim predstavnicima u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti nije u interesu da bilo što mijenjaju naročito kada se radi o korupciji, a pogotovo što su izbori za godinu dana i što moraju zaštititi svoje ljude. Drugim riječima, na kandidatskim listama naći će se i dužnosnici čiji se sukob interesa i učešće u korupciji vidi golim okom.
