Domoljublje nema pokriće ako nema posla, ako je socijalna zaštita neodgovarajuća, siromaštvo u porastu, a stalnim političkim previranjima i nesigurnosti nema kraja, piše Večernji list BiH.

Otići iz BiH ili ostati - pitanje je o kojem je u godini na izmaku razmišljao veliki broj bh. građana. I dok su jedni još uvijek u nedoumici “napustiti zemlju pradjedova i bolji život potražiti pod nekim drugim suncem ili, unatoč svemu, ostati i nadati se boljim vremenima”, drugi pakiraju cijeli svoj život u nekoliko kofera i odlaze.

Iz BiH odlaze mladi, ali i oni stariji od 50 godina. Odlaze i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, ali i ostali iako njih nitko u ovoj državi i ne spominje. Odlaze cijele obitelji, najčešće mlade, u nadi da će im bar djecu sunce negdje u tuđini bolje grijati od ovoga ovdje. Više se ne biraju sredstva ni države u koje će se stanovnici BiH odseliti u potrazi za poslom, ide se po sustavu “daj što daš”, i to trajno...

Samo u godini na izmaku zemlju je napustilo više od 35 tisuća osoba, a od 2013. više od 150 tisuća. Bh. državljanstva ove godine odreklo se 3700 osoba, koje se sigurno nikada više neće vratiti u BiH, a pitanje je koliko će se vratiti i onih koji su ove godine otišli na privremeni rad i hoće li se taj privremeni rad pretvoriti u trajni boravak.

U BiH posljednjih godina nestaju cijela sela, gase se škole jer djece je sve manje, a bit će ih još manje s obzirom na to da odlaze mladi i da će svoju djecu rađati negdje u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, pa čak i Slovačkoj ili Češkoj. Ekonomska kriza, besperspektivnost, nepoštivanje osnovnih ljudskih prava samo su neki od razloga zbog kojih mnogobrojne obitelji odlaze.

Situacija na terenu upućuje na alarmantne podatke u Bosanskoj Posavini, gdje na području Broda, Distrikta Brčko, Dervente, Doboja, Gradačca, Modriče, Odžaka, Orašja, Srebrenika, Šamca, Pelagićeva, Vukosavlja, Domaljevac-Šamca broj odlazaka prelazi 10 tisuća u 2017.

Premda se najviše priča o odlascima Hrvata kojima je članstvo RH u EU otvorilo lagan put odlaska, podaci pokazuju kako ništa manje ne odlaze i drugi. Istina, njihov put je teži, ali gorak okus bh. svakodnevnice tjera ih pronaći način kako otići. To potvrđuje i činjenica da je već krajem ljeta termina za razgovore, koji su uvjet za dobivanje vize, u njemačkom Veleposlanstvu nestalo. Odnosno, svi su do kraja 2017. bili rezervirani. A termini za vizu ne trebaju Hrvatima, oni imaju hrvatske putovnice, trebaju Srbima i Bošnjacima.

Migracije, posebice mladih, prisutne su u čitavom svijetu, samo u BiH imaju drugačiji prizvuk. Dok mladi u svijetu odlaze u druge zemlje obrazovati se i steći nova znanja koja primjenjuju po povratku u svojoj domovini, mladi se školuju u BiH i znanje primjenjuju u tuđini.

Političari tvrde da posla u BiH ima, da mladi ne žele raditi, biraju poslove, a informacije sa Zapada pokazuju suprotno. Ako u dogledno vrijeme bh. političari ne učine nešto po pitanju iseljavanja, ostat će im država bez onih koji im pune proračune i omogućavaju lagodan život.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH