Dok mladi u BiH sanjaju o odlasku na studij na neko od poznatih svjetskih zapadnih sveučilišta, ima i onih koji iz razvijenijih zemalja dolaze studirati u BiH.

Pa tako iz godine u godinu raste broj stranih studenata u BiH, što potvrđuju podaci Službe za strance, piše Večernji list BiH. Tako je u 2016. godini samo na osnovi obrazovanja izdano 3550 dozvola za privremeni boravak. Od toga, bilo je 1406 produljenih i 2144 odobrena privremena boravka.

Najviše dozvola po toj osnovi izdano je državljanima Turske, a slijede državljani Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ako te podatke usporedimo s onima Službe za poslove sa strancima za 2015. godinu, evidentan je znatan porast broja stranih studenata u našoj zemlji. Naime, u 2015. godini izdano je 1914 dozvola za privremeni boravak radi obrazovanja državljanima iz 69 zemalja. Najviše dozvola u 2015. godine izdano je državljanima Turske, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Iskustva stranih studenata

Posljednjih godina istočna Europa postala je popularno odredište za međunarodne studente koji studiraju medicinu. Čini se kako Bosna i Hercegovina postaje dio te rute. Od 2011. do 2015. stopa međunarodnih studenata u BiH povećana je za 56 posto, a u posljednje četiri godine u Sarajevu su otvorena dva studija medicine na engleskom jeziku. Troje mladih ljudi iz Slovenije, Njemačke i Palestine došlo je studirati medicinu u Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju, a čak 30 posto studenata u toj obrazovnoj ustanovi čine stranci. Radio Slobodna Europa napravio je videoprilog s to troje budućih liječnika koji su govorili o svom iskustvu i razlozima dolaska u BiH.

- Uvijek sam osjećala u sebi kako ću biti liječnica, da to moram učiniti i da je to moja misija na ovom svijetu. Moj veliki san je biti dječja kardiokirurginja. S obzirom na to da nemamo takav odjel u Sloveniji, pokušavam se specijalizirati u inozemstvu i sve naučiti. Poslije studija se namjeravam vratiti u Ljubljanu i otvoriti kliniku, tako da naša djeca imaju kirurginju za srce - ispričala je svoje iskustvo Aida Đurić, studentica iz Slovenije.

Prema njezinim riječima, slovenski školski sustav malo je drugačiji i ima prilično težak put za upis na medicinski fakultet. Mladi bi voljeli studirati medicinu, ali se upisuje samo 150 studenata, tako da nema mjesta za sve.

- U Sloveniji uopće ne plaćate studij. Za sve je besplatan. Ovdje je, dakle, skuplje. Da budem iskrena, ono što plaćate, ovdje i dobijete. Takav je slučaj za medicinu. Budući da BiH nije u Europskoj uniji, ako medicinu završim ovdje, trebam imati još četiri ispita samo za potvrđivanje diplome u EU. To će doći s vremenom i vjerojatno ću to riješiti ako zatreba - kazala je ova mlada Slovenka. Svi mladi koji dođu na studij u BiH imaju svoje razloge i drugačije viđenje.

- Želim provesti bar godinu dana tu jer mislim kako bi mi to definitivno bilo dobro iskustvo. Suočavanje s nekim poteškoćama pomaže vam rasti kao osoba. Imate ove velike zajednice u istočnim zemljama. U osnovi svi prvi put studiraju medicinu vani i mislim kako je to dobra stvar. Možete tako uspostaviti bliska prijateljstva - smatra Njemica Rebecca Peter.

Mladi Palestinac Abdallah Salhab dolazi iz potpuno drugačijeg svijeta i drukčije gleda na svoju priliku usavršiti se u medicini.

- Nemam kolege koji su diplomirali prije nas, tako da ne znam kako će biti, ali sam u osnovi optimist. Želim ići u Njemačku ili Austriju, ali nisam siguran da će se to i dogoditi. No, siguran sam, kada dođe vrijeme, kakvi god problemi se pojavili, ne bojim se stvari koje će mi dati druge mogućnosti. Za nas strance nije dovoljno samo biti dobar. Primjerice, njemačka kompanija ima pet kandidata istih kvalifikacija, istih studija, iste razine. Koga će izabrati - Nijemca ili stranca. Naravno - Nijemca. Možete to nazvati diskriminacijom, ali sasvim je normalno da izaberete ljude koji su vam bliži. Dakle, nije dovoljno da budete samo prosječan, nije dovoljno biti dobar, moraš biti najbolji - smatra ovaj student medicine iz Palestine.

Niže cijene

Cijene studija na engleskom jeziku na privatnim i državnim fakultetima u Bosni i Hercegovini kreću se od 1000 do 5500 eura godišnje, zbog čega brojni strani studenti i dolaze ovdje. S druge strane, na međunarodnim sveučilištima u državama članicama Europske unije cijene studija kreću se između 2000 i 20.000 eura, dok školarina na vodećim sveučilištima u Velikoj Britaniji doseže i 35.000 eura godišnje. Ipak, nije uvijek razlog novac, u brojnim slučajevima mladi su željni novih iskustava, upoznavanja novih kultura te nastoje preko programa razmjene studenata doći u BiH i neko vrijeme živjeti te studirati ovdje.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH