Bošnjačka politika svim silama je, pa i prisilama, prijetnjama tužiteljstvima, kaznenim prijavama te korištenjem paraobavještajnog aparata, nastojala ishoditi objavu popisa pučanstva kako bi potvrdila dominaciju najprije nad Hrvatima, a onda i nad Srbima.

A onda je rezultat popisa pučanstva postao problem, piše Večernji list BiH. Otkrilo se da su Hrvati najveće žrtve posljednjeg rata, a zajedno s time se utvrdilo da se jednako nacionalno čišćenje dogodilo na prostorima pod većinski bošnjačkom i srpskom kontrolom. Piše Večernji list.

Ignoriraju Ustavni sud

Ta je činjenica sada postala prijeporna “građanskim higijeničarima”, a ustvari protagonistima velikobošnjačke politike, koji prikrivajući tu činjenicu primjenom popisa 1991., nakon kojega su Hrvati nacionalno očišćeni s golemog teritorija, nastoje Hrvatima stalno nametati političke predstavnike. Čak i u sredinama gdje ih uopće nema. Zbog toga je burna bila reakcija tzv. bloka građanskih stranaka na jedan od dva prijedloga Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) o izračunu izaslanika za federalni Dom naroda. Posve ignorirajući činjenicu da je Ustavni sud BiH izbrisao rečenicu Izbornog zakona BiH: “Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakoj županiji” jer se njome narušava razmjernost, odnosno vrijednost glasa pojedinih hrvatskih birača u BiH vrijedi čak i više od 1000 puta, ove stranke ne odbijaju prihvatiti činjenicu da 24 Hrvata iz Goražda i 36.000 Hrvata iz Posavske županije ne mogu birati po jednoga izaslanika u Dom naroda.

Nemoguća jednadžba

SDP i Demokratska fronta i dalje predlažu da se jednostavno ta ista rečenica iz federalnog Ustava, a koja je implicitno također osporena odlukom Ustavnog suda BiH, prepiše u Izborni zakon BiH. Pri izračunu za Dom naroda, Središnje izborno povjerenstvo se upravo rukovodilo presudom Ustavnog suda koji je naložio uspostavu razmjernog sustava biranja. To praktički znači, ako je, primjerice, hrvatska biračka baza u FBiH 380.000, taj se broj podijeli sa 17, koliko broji svaki klub u Domu naroda. Dobiveni broj praktički predstavlja prag za jedan mandat za Dom naroda. A to je oko 22.000 hrvatskih glasova, što u usporedbi s 24 Hrvata u Goraždu ne može stati ni u jednu jednadžbu. Pa čak ni u slučaju SDP-DF jednadžbe. Uostalom, prijedlog Izbornog zakona kojim se utvrđuje izbor izaslanika po županijama, po zahtjevu bošnjačkih stranaka završio je na Ustavnom sudu BiH. Taj sud je pak ocijenio da je prijedlog HNS-a apsolutno sukladan Ustavu 
BiH.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH