Međunarodni monetarni fond (MMF) je s 3,5 na 3,2 posto snizio prognoze ekonomskog rasta za Bosnu i Hercegovinu, i to zbog rapidnog iseljavanja stanovništva.
To se navodi u izvješću napisanom odmah nakon zaključenja prvog pregleda aranžmana, gdje MMF upozorava kako je BiH po iseljavanju druga u okruženju, odmah nakon Makedonije, piše Večernji list BiH.
Pad prihoda
Slabo se otvaraju nova radna mjesta, a odlazak ljudi smanjuje potencijal bh. ekonomije. Usporavanje rasta produktivnosti od nastupanja globalne ekonomske krize i kontinuirano iseljavanje, osobito mladih i obrazovanih, uzrokovano velikim dijelom ograničenim mogućnostima zapošljavanja u domovini, utječu na ekonomski potencijal zemlje.
Demografsko osipanje na tržištu rada predstavlja stvarnu prijetnju dugoročnim perspektivama rasta u BiH. Masovne migracije izazvale su niz problema na tržištu rada jer broj aktivne radne snage rapidno opada.
Proces iseljavanja trenutačno usporava kolaps u njemačkom Veleposlanstvu u Sarajevu, koje više ni ne objavljuje duljinu čekanja termina za vize. Podsjećanja radi, samo Njemačka i Slovenija odobrile su prošle godine oko 25.000 iseljeničkih viza građanima Bosne i Hercegovine. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova nedavno je potvrdilo kako je Veleposlanstvo te zemlje u Sarajevu odobrilo 15.300 viza, dok iz Slovenije stiže podatak da se broj izdanih radnih dozvola povećao za 50 posto.
Posljedice ovih alarmantnih podataka sve više osjećaju domaće kompanije, koje gube radnike i zaradu na tržištu. Pad prihoda od prodaje Banjalučka pivara u svom izvješću pravda upravo iseljavanjem stanovništva, a slično navode još neke velike tvrtke. Zbog svega je MMF snizio prognoze rasta za Bosnu i Hercegovinu, a njihovi stručnjaci navode kako iseljavanje stanovništva slabi tržište rada i umanjuje ekonomski potencijal zemlje.
Odlazak u bogate europske zemlje i veća primanja cilj su mnogih građana, a iako postoje velika odstupanja među različitim institucijama i udrugama glede samog broja stanovnika koji su se odselili, situacija na terenu ukazuje na to da učinci ovog fenomena nisu zanemarivi.
Učinci nisu zanemarivi
Posljedice su mnogostruke, a jedna od njih je i da dolazi do smanjenja broja potrošača u Bosni i Hercegovini. Drugim riječima, bh. kompanije, kao i strani distributeri, imaju smanjen broj potencijalnih kupaca, što može uzrokovati stagnaciju prodaje, pa čak i pad prihoda zbog sve jače konkurencije na opadajućem tržištu.
Evidentno je kako se nedostatak radne snage u Hrvatskoj i Sloveniji kompenzira, između ostalog, iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, BiH i Republika Srpska ne mogu iz bližeg okruženja računati na takve trendove.
- Ne postoje veće zarade kao stimulans za dolazak radne snage iz okruženja - rekao je demograf Aleksandar Čavić.
