Koliko se rast cijena naftnih derivata i goriva sa svjetskog tržišta izravno održava na džepove građana Bosne i Hercegovine? Već prošli tjedan imali su priliku susresti se s novim nametima i povećanjem cijena goriva na benzinskim crpkama za dodatnih pet feninga.
Poduzetnici rast cijena goriva u našoj zemlji pravdaju istim stanjem na svjetskom tržištu, koje su, prema posljednjim navodima, dosegle najvišu razinu od studenog 2014. godine, piše Radiosarajevo.ba.
Tako je cijena barela nafte posljednjih dana prešla prag od 70 dolara, ali se tu nije zadržala. Na londonskom je tržištu cijena barela prošlog mjeseca iznosila 74,62 dolara. Tako dramatičan rast cijena nafte, koje su najveće u posljednje četiri godine, neizbježno je doveo do poskupljenja naftnih prerađevina, prije svega, benzina i dizelskog goriva, a onda i ostalih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini.
Dok se ekonomski analitičari bave statistikom i proračunima, odnosno izravnim utjecajem povećanja cijena na standard života u BiH, udruge za zaštitu potrošača su jednoglasne – građani ne smiju ispaštati, a konkurencija mora biti
artikulirana.Predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanske županije Gordana Bulić kaže da je na benzinskim crpkama došlo do povećanja cijena goriva, kako za putničke automobile tako i za cijene goriva za industriju, odnosno prijevoz.
"Ne postoji opravdan razlog za to jer nismo imali najavu poskupljenja cijena na svjetskom tržištu i u BiH uveliko vlada oligo sustav u oblasti formiranja cijena. Cijene najviše diktiraju veliki uvoznici, a mali distributeri se jednostavno boje ili su natjerani da prate takav trend cijena. Nemoguće je da svi plaćaju gotovo po istim cijenama, a da nemaju iste uvjete za život niti imaju istu kupovnu moć. Konkurencija je prilično zaobiđena, vjerojatno iz više razloga – da li pritiskom, dogovorom ili nagovorom velikih distributera“, kaže Bulić za Radiosarajevo.ba te se nada kako će se ovom problematikom pozabaviti Konkurencijsko vijeće naše zemlje kao i druge institucije u smislu, kako navodi, da kontrolira cijene i poduzme određene kontrolne akcije.
Tvrtke nemaju mnogo prostora za manipulaciju cijenom jer nafta u cijeni benzina i dizela sudjeluje između trećine i pola cijene, a ostalo su porezi, državne koncesije i cestarina.
Nadalje, trend rasta cijena događa se usprkos činjenici da su cijene goriva nakon 1. veljače povećane za 20 do 25 feninga po litru zbog usvajanja izmjena Zakona o trošarinama. Nakon toga je sredinom travnja uslijedilo novo poskupljenje od pet feninga, a kako smo već pisali, od početka ovog tjedna je poskupjelo za dodatnih pet do deset feninga. Od 1. veljače ove godine to je ukupno oko 40 feninga.
"Cijene goriva su porasle prije nekoliko mjeseci i bilo je sasvim očekivano da će doći do povećanja cijena i nekih drugih proizvoda“, smatra Admir Arnautović, predsjednik Udruženja Klub potrošača Srednje Bosne.
Prema njegovim riječima, poskupjele su određene stvari i usluge koje apsolutno ne ovise od cijene goriva niti im ona to diktira.
"Novim povećanjem cijena goriva od 5 do 10 feninga po litru doći će do povećanja cijena plina. Iluzorno je govoriti o bilo kojim drugim stvarima, kada smo svjedoci da je došlo do povećanja cijena šišanja, kave u ugostiteljskim objektima i slično, tako da se na sve odrazilo. Ovih dana čujemo i komentare umirovljenika kako je rast cijena goriva uslovljen time što je došlo do rasta penzija i osjećaju se mnogo ugroženije“, smatra Arnautović.
Uzme li se u obzir da je cijena dizela porasla za dva centa dok je cijena benzina također porasla za identičan iznos, onda vidimo da cijene na svjetskom tržištu ne diktiraju nužno istu i na našem tržištu. Drugim riječima, cijena dizela i benzina se u osnovi nije mnogo mijenjala na svjetskom tržištu, a dobro je poznato da distributeri iz naše zemlje dizel i benzin otkupljuju od rafinerija. Je li samo riječ o „ubiranju“ pojedinaca, odnosno vodećih distributera pita se predsjednik Udruženja za unapređenje življenja “Futura” iz Mostara Marin Bago.
"Nije ovo prvi put da prilikom povećanja cijena goriva svi trgovci potpuno neopravdano počnu kalkulirati s cijenama i bespotrebno ih povećavati. Iako mnogi od njih nemaju veze s naftnim derivatima, jednostavno se iskoristi taj ambijent za poskupljenje. Naravno da to utječe na potrošače jer plaće se ne mijenjaju. Čak i kada imamo idealnu sitaciju u kojoj oboje ljudi radi i imaju prosječna primanja, oni iz svog proračuna ne mogu izmiriti sve obveze kao potrošači niti mogu pokriti sve troškove i potrebe. To je odavno prestalo imati veze s ekonomijom", smatra Bago.
Pojašnjava da takva stabilnost utječe i na potrošače, poduzetnike, ali i na strane investitore jer, kako kaže, nestabilnost nikoga ne zanima.
"Teško da će se veliki politički problemi rješiti ako nam je nestabilna ekonomija, jer napetost ne pogoduje ekonomiji, ljudi se ne osjećaju sigurno“, zaključuje Bago.
Slično mišljenje imaju i ekonomski analitičari u našoj zemlji, pojašnjavajući to kao činjenicu da vlasti u BiH ne mogu diktirati cijene goriva na benzinskim crpkama jer to nije prema našim niti europskim standardima.
"Zna se tko ima ingerencije pri formiranju maloprodajnih cijena, kao i prilikom određivanja kada će i zašto pojedina kompanija podići cijene. Ono što ja mogu potvrditi realno i službeno jeste da je cijena goriva u posljednjih desetak dana rasla, kako sirove, tako prerađene nafte, te da je došlo do poskupljenja od 7 do 8, čak i 10 feninga. Za trend poskupljenja i povećanja cijena nafte, koja stalno raste u posljednje vrijeme, mogući krivci su sukobi u Siriji ili globalni događaji. Uglavnom, mogu potvrditi da su nabavne, rafinerijske cijene goriva rasle. Kako će se to odraziti? Sigurno će doći do nekog poskupljenja“, rekao je Milan Bošković iz Udruženja trgovaca na malo naftom i naftnim derivatima.
