Pretpostavlja se da je ovog mjeseca broj Hrvata u BiH premašivao pola milijuna.

Obitelji koje su otišle raditi u inozemstvo došle su blagdan Velike Gospe provesti sa svojim najmilijima, piše Večernji list BiH.

Velik novac

– Nama iz Njemačke lakše je doći nego, primjerice, onima u Irskoj ili daljim prekooceanskim zemljama. Radim za čovjeka koji je Nijemac i koji razumije naše potrebe da za blagdane budemo s obiteljima. Dugo godina postoji ta veza Hrvata i Nijemaca i za razliku od njemačkih političara, primjerice, koji Hrvatima u BiH nisu skloni, gospodarstvenici su nam itekako skloni i smatraju nas najboljim radnicima i najodanijima – govori nam hercegovački gastarbajter koji ovih dana sjeda u svoj automobil i kreće put “obećane zemlje” jer mu završava godišnji odmor. Ukupno je imao tri tjedna odmora i potrošio ga je, a gdje drugdje - nego u Hercegovini. Otišao je, kako kaže, zato što u BiH nije vidio perspektivu. – Zarađujem solidno, a, iskreno, i dok sam bio dolje, nisam loše prolazio. Mogao sam s tadašnjom plaćom dobro živjeti, odnosno otići vikendom na more, provesti se s ekipom, družiti se nakon posla, ali priče kako ništa ne valja, kako bi svakog trenutka moglo zaratiti, da su Hrvati razjedinjeni, da će nam doći predstavnik iz drugog naroda i oboriti nam proračune, iako je to realnost, nisam mogao svakodnevno slušati. I sada sam se prijavio za izbore i glasovat ću jer mene nitko nije otjerao iz Hercegovine i tu se planiram vratiti, ali sada želim zaraditi za neku sigurniju budućnost, osigurati mirovinu nakon pet godina rada i vjerovati kako će biti manje teške politike kada se vratim – kazuje nam gastarbajter pred odlazak na svoje radno mjesto u jednu građevinsku tvrtku u blizini Frankfurta. Pretpostavlja se kako je samo ovog ljeta dijaspora u Hercegovini ostavila od 50 do 100 milijuna maraka. Od činjenice da su donijeli novac svojim obiteljima, do toga da su ovdje kupovali, trošili na hranu i piće, išli na brojna druženja kojima ovi krajevi obiluju u ljetnim mjesecima. Nažalost, već od 1. rujna kreće zatišje. Frankfurtske, munchenske, berlinske... i druge njemačke škole otvorit će vrata djeci s ovih prostora, a smijeh i razgovore na hrvatskom jeziku od ovog ljeta zamijenit će komunikacija na njemačkom. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju stotine tisuća ljudi našle su svoj novi dom u inozemstvu.

Depopulacija zbog ratova

Oni koji nemaju sreće, odnosno putovnicu, odricali su se bh. državljanstva, primjerice, samo da odu odavde.

Dr. Stjepan Šterc, jedan od najboljih demografa na ovim prostorima, predložio je dosad nekoliko modela kako spriječiti demografski slom. Prema njemu, najbolji je onaj izraelski. - Oni imaju imigracijski ured, ključan u vladi! Iznad je ministarstava, a na njegovu čelu je potpredsjednik vlade. Taj ured kreira temeljnu razvojnu koncepciju Izraela, koji ima pozitivne demografske pokazatelje, ne samo kroz imigraciju, nego i kroz poticanje rodnosti itd. To je njima temeljna politička, društvena, gospodarska, financijska i općenito razvojna priča. Vrlo smo slični - i oni imaju neprijateljsko okruženje i veliku dijasporu – istaknuo je Šterc, a osvrnuo se i na islandski model. - Štitili su svoju populaciju, nisu htjeli sanirati strane privatne banke, podigli su tužbe, zatvorili neke bankare, prekinuli pregovore za ulazak u EU, čuvaju vlastiti identitet, populaciju i teritorij te su jasno definirali vlastite interese. Mi nemamo nikakav plan, ne znamo što želimo – ustvrdio je Šterc. Ističe da su Irci 60-ih godina prošlog stoljeća bili u goroj situaciji nego Hrvati kada je broj stanovnika pao na 2,8 milijuna. - Irci su shvatili kako je to ključan problem zemlje i da moraju nešto napraviti ako ne žele urušiti gospodarski sustav. Shvatili su da moraju zadržati irski identitet i tradicijske vrijednosti, okrenuli su se i vrijednostima i bogatstvu svoga iseljeništva... Sada su narasli na 4,6 milijuna stanovnika i najmlađa su populacija u Europi, no bitno je da su se usmjerili na svoje iseljeništvo kojeg je 10 puta više nego Iraca u Irskoj. To je veliko bogatstvo i oni su otvorili modele koje su irski iseljenici prihvatili. Shvatili su da ulaganja u djelatnosti u Irskoj donose dodatnu dobit. Malo pomalo počelo je i zapošljavanje u tim tvrtkama i vraćanje Iraca – kazao je Šterc. Spominjući Hrvate u BiH, istaknuo je kako je ih danas manje od 400.000. - A na popisu 1991. godine bilo nas je oko 750.000! Manjak Hrvata u BiH je oko 350.000! Broj Hrvata u BiH, prema dostupnim podacima, smanjen je za 29 posto, a taj je broj u stvarnosti još i veći… Srba ima 22 posto manje, a muslimana šest posto. Najveća stradanja poslije svih ratova bila su vezana uz Hrvate! To govore jasne brojke. Jedini smo imali ukupnu depopulaciju u prvom poslijeratnom popisu i u svim ratovima 20. stoljeća. To je najjasniji pokazatelj našeg stradanja – kazuje Šterc. Unatoč milijunima koje dijaspora ostavi svojim obiteljima, a tako i ukupnoj hrvatskoj populaciji u BiH, potrebna je strategija za veći povratak iseljenika u rodne krajeve ili za lakše omogućavanje ulaganja na ove prostore.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH