Podaci Agencije za statistiku BiH o netom okončanom popisu pučanstva 2013. godine, u usporedbi s istraživanjima Katoličke crkve o broju katolika, te procjenama timova koji su pratili posljedni popis, ponudio je vrlo zanimljive rezultate i odgovore o tome gdje su Hrvati danas u većini i na kojim su se područjima uspjeli zadržati.

Opstanak i pogrom

Izuzev određenih radikalnijih demografskih gibanja u posljednjih osamnaest godina, to su uglavnom ona područja na kojima su cijelo vrijeme funkcionirale institucije Herceg Bosne, odnosno koje su bile pod nadzorom Hrvatskog vijeća obrane. I u tome slučaju postoji nekoliko iznimki i mješovitih sredina u kojima su Hrvati natpolovična, ili pak relativna većina. Gledajući BiH od sjevera prema jugu, Hrvati su većina u općinama Domaljevac-Šamac, Orašje, Odžak, zatim Usora, Žepče i Dobretići. U središnjoj Bosni većinske hrvatske sredine su po procjenama Kiseljak, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Jajce i Dobretići. Istodobno, poveznica Hercegovine i Bosne - Tomislavgrad, Livno, Kupres, Prozor-Rama - su također većinske hrvatske općine s debelim natpolovičnim udjelom. Na područje Hercegovine, što zbog promjena i ratnih zbivanja, te demografskog napretka, danas živi najveći broj Hrvata. To su općine od juga prema sjeveru - Ravno, Neum, Čapljina, Ljubuški, Stolac, Čitluk, Grude, Mostar, Široki Brijeg i Posušje. Osim tri općine koje su sada u sastavu Posavske županije, Hrvati su bili većina u Brodu i Derventi, a značajan udio imali su i u drugim sredinama što danas nije slučaj. Iz ovih općina dogodio se najveći progon Hrvata čiji je broj po podacima Katoličke crkve i procjenama s posljednjeg popisa deseterostruko manji nego što je to bio slučaj 1991. godine. Ništa puno bolje stanje nije i u općinama Vareš i Kakanj odakle je prognano više desetaka tisuća hrvatskih žitelja. Dramatične promjene pučanstva preživio je i dio današnje Srednjobosanske županije. Po broju Hrvata, HNŽ prednjači, na drugome je mjestu SBŽ, a tek s nekoliko tisuća razlike je područje ZHŽ, a nakon toga HBŽ i PŽ. Značajniji broj Hrvata je u ZDŽ-u, Tuzlanskoj te djelomično u Sarajevskoj županiji.

Različiti trendovi

Procjene govore da je na području Mostara od oko 113.000 popisanih osoba, njih oko 60.000 Hrvata. Druga sredina po broju Hrvata je, ako je suditi po popisu, čak i unatoč nacionalno mješovitom sastavu, Livno. Nakon toga slijede Široki Brijeg, Ljubuški, Tomislavgrad, Čapljina, Čitluk, Posušje, Kiseljak, Vitez, Orašje. Ovo homogeniziranje pojedinih naroda, a naročito Hrvata, postalo je uočljivo i u teritorijalnome smislu. Iako je 1991. najveći broj Hrvata živio na području Bosne, odnosno Posavine, danas otprilike polovina Hrvata živi na području triju županija koje u svome nazivu imaju pridjev ‘hercegovački’, a sjedišta su im u Mostaru, Širokom Brijegu i Livnu. Trend koji objavljuje Katolička crkva potvrđuje stalni pad broja Hrvata katolika, ali je posebno zamjetno da je stabilna situacija na području Hercegovine i veći pad iz dijela Bosne.

Večernji

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH