Obilježavanje 21. godišnjice pokolja hrvatskih civila u selu Grabovica ove godine protječe u prilično specifičnim okolnostima, budući da je upravo jučer, na dan početka zločina, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika Grabovica ‘93. Josip Drežnjak, koji je tog dana izgubio oca, majku i strica, pozvan u Sarajevu na prvu raspravu po tužbi za klevetu koju je protiv njega podigao bivši načelnik Glavnog stožera Armije BiH Sefer Halilović.
On je, kako se doznaje, Drežnjaka tužio zbog tvrdnji kako je na dan počinjenja masakra civila bio u selu Grabovica. Halilovićev tim je dostavio i presudu Haaškog tribunala kojom je on oslobođen optužbi.
Sam Drežnjak je jučer u izjavi za naš list naglasio kako je ovo oblik pritiska na njega i udrugu koja godinama pokušava doći do istine i pokazati je domaćoj i svjetskoj javnosti te doznati sudbinu 17 civila za kojima se toliko godine još uvijek traga.
– Ovo je pokušaj zabrane iznošenja mišljenja, ovo je pritisak, jer u zadnje vrijeme sve više i više dokumenata i knjiga pokazuje što se događalo na ovom prostoru. Stoga bi se nadležne institucije konačno trebale ozbiljno uhvatiti u koštac s ovim slučajem, naglasio je Drežnjak.
Tuga i razočaranost
Ipak, za sada nije bilo ozbiljnih pokušaja državnih pravosudnih institucija da slučaj ‘Grabovica’ prebace u listu prioriteta te ga tretiraju kao jedinstveno mjesto zločina umjesto dosadašnje prakse u kojoj su pripadnici tzv. Armije BiH osuđivani zbog pojedinačnih ubojstava.
Stoga će i današnje obilježavanja stradanja kod preživjelih mještana pojačati dobro poznat osjećaj razočaranosti, ali i tuge s kojom svakodnevno žive. Tuge zbog činjenice da su njihovi najmiliji, njih 33, ubijeni na najokrutniji načine, pri čemu za veći broj još uvijek nema posljednjeg počivališta, te razočaranosti zbog situacije u kojoj se dugi niz godina nije uradilo gotovo ništa kako bi pravda bila zadovoljena. Obitelji će, i pored poruka koje će sigurno odaslati politički predstavnici Hrvata, ostati neutješne jer šanse da se stvari pokrenu s mrtve točke, a Grabovica objedini kao jedan slučaj ratnog zločina, bilo je previše.
U tom kontekstu, nadu kako će se otkriti gdje su tijela nestalih, uz istodobno proširivanje istražnih radnji o samom zločinu, pojačao je nedavni posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji je, nakon potpisivanja deklaracije o unaprjeđenju u pronalaženju nestalih osoba, obišao ovo selo i zapalio svijeću na spomen-obilježju.
Pronijeti istinu
Obitelji su svjesne kako njegov posjet ne može izravno utjecati na odluke pravosudnih institucija u BiH, no, u svakom slučaju, može pronijeti istinu o ovom malom hercegovačkom selu i izvan granica BiH te na taj način izazvati prijeko potrebnu reakciju. Jer, preživjelim stanovnicima sela takva reakcija je itekako potrebna budući da već 20 godina žive u medijskoj i svakoj drugoj blokadi. Nažalost, od povratka u ovo selo nema ništa, a kako bi i bilo kada pažnja hrvatske političke elite traje svega nekoliko sati tijekom polaganja vijenaca i svetog misnog slavlja. Ostatak godine tek rijetki od njih spomenu Grabovicu.
Josipović: Svatko mora odgovarati
Najvažnije je da su svi prihvatili načela da zločin nema nacionalnost i da je zločinac svatko onaj tko je počinio zločine bez obzira kojoj formaciji pripadao te da mora za to odgovarati, za ubijene i nestale, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović prilikom posjeta Grabovici, uz naglasak kako smo, nažalost, daleko od toga da u cijelosti rasvijetlimo sudbinu svih nestalih, no napredak ipak postoji.
Presude sudova u Sarajevu i Mostaru
Podsjetimo, pred domaćim su sudovima osuđena petorica bivših pripadnika Armije BiH. Enesa Šakraka je Županijski sud u Sarajevu osudio na 10 godina zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, a Mustafu Hotu na 9 godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Županijski sud u Mostaru osudio je na po 13 godina Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića zbog ubojstva troje članova obitelji Zadro i to Ivana, Matije i Mladena.
Dnevni list
