Dugogodišnji lider SDA, umjereni, Sulejman Tihić, kojega je prije nekoliko godina osnivač stranke Alija Izetbegović osobno promovirao u svoga nasljednika, prerano je i zauvijek napustio ovaj svijet i ostavio SDA, za sada privremeno, u rukama svoga formalnoga zamjenika Bakira Izetbegovića, ali i skupine svojih sljedbenika koji su još i za njegovoga života činili snažnu stranačku frakciju.
Za razliku od Alije Izetbegovića, pokojni Tihić nije, nakon spoznaje da boluje od zloćudne bolesti, imao providnosti ili možda nije htio donijeti tešku, ali vizionarsku odluku i formalno napustiti čelnu poziciju i sazvati izvanredni Kongres SDA na kojem bi se, i uz njegovu autoritativnu preporuku, izabrali njegovi nasljednici na čelu s novim stranačkim vođom.
Sukobi
Po mnogim mišljenjima, Sulejman Tihić je to naprosto morao učiniti jer je na taj način mogao zaštititi skupinu svojih sljedbenika kojima je prijetila marginalizacija u SDA i podređivanje frakciji Bakira Izetbegovića. No, Tihić to nije uradio, odnose u SDA je nekako ispeglao predizbornom Konvencijom na kojoj je došlo do kompromisnoga balansiranja kadrovskih križaljki pa dakle i proporcionalne preraspodjele utjecaja. Je li to bila pogreška i je li time pokojni Tihić učinio pogubnu pogrešku svojoj frakciji, doznat će se vrlo brzo, već na sljedećem obveznom izbornome Kongresu SDA koji se mora održati sljedeće godine. Prije toga, prioritet je stranačko jedinstvo, makar bilo i prividno i “podvaljeno” stranačkome članstvu, u funkciji željenoga izbornoga trijumfa koji bi SDA prometnuo u neizbježnu kariku kod formiranja vlasti na svim razinama, a Bakira Izetbegovića u bošnjačkoga člana državnoga Predsjedništva. Znajući da Sulejman Tihić vodi izgubljenu bitku s neizlječivom bolešću politička scena i javno mnijenje su se paralelno već odavno počeli baviti kalkulacijama što će biti sa SDA nakon njegove, nažalost, neizbježne smrti, tko će biti novi stranački šef, kojim tračnicama će SDA nastaviti nakon njegovoga odlaska i hoće li se iznova rasplamsati unutarstranački sukobi između suprotstavljenih grupacija. Mnogi analitičari, ali i neki članovi iz najužega rukovodstva SDA smatraju kako u stranci više ništa neće biti kao u vrijeme dok je umjereni Tihić bio predsjednik. Ipak, treba naglasiti kako je dominanta prosudba da u SDA neće doći do eskalacije sukoba između frakcija dok ne prođu izbori, odnosno dok se ne objave službeni rezultati i formiraju vlade. Naime, u SDA je još nakon službenoga raspisivanja izbora postignut konsenzus između tzv. Tihićeve i Izetbegovićeve struje da se sve nesuglasice i kadrovska rješenja odlože ispod tepiha do iza izbora i da SDA na parlamentarne izbore iziđe jedinstvena kako bi pobijedila. To se doista tako i dogodilo, Bakir Izetbegović je preuzeo stranku od bolesnoga Sulejmana Tihića i uz neke iznimke je ipak dosta korektno sastavio kandidatske liste, tako da i nije bilo nekoga pretjeranoga nezadovoljstva u stranci. Ali, nakon listopadskih izbora i smrti Sulejmana Tihića, po Statutu stranke, Izetbegović mora sazvati Kongres na kojem će se birati novo vodstvo SDA: E, pred taj Kongres realno je očekivati erupciju nezadovoljstva i porast apetita što bi automatski trebalo značiti, u neku ruku, i rasplamsavanje unutarstranačkih sukoba. Idealisti, ili možda slabije upućeni, vjeruju da u SDA već sada ipak vladaju istinska idila i stranačka sloga te da će Bakir Izetbegović aklamacijom zastupnika biti izabran za šefa SDA bez značajnijega otpora. S druge strane, nije mali broj dobro upućenih u zbivanja u SDA koji ne dvoje niti jednoga trenutka da će Tihićeva frakcija u kojoj su, između ostalih, Adil Osmanović, Šemsudin Mehmedović, dr. Josip Jurišić, Ivica Šarić, Sadik Ahmetović, Salmir Kaplan, Zijad Hadžiomerović, Salko Selman, Bakir Alispahić i mnogi drugi dužnosnici iz manjih sredina te naročito iz RS-a pokrenuti žestoku borbu za zauzimanje što atraktivnijih pozicija u SDA. Uz to ima i onih dužnosnika u SDA koji ne pripadaju niti jednom ukrštenom taboru, ali imaju svoje ambicije.
Presudi izbori
Prema trenutačnom stanju, objektivno je Bakir Izetbegović, uz “pomoć” statuta i Konvencije sa svojim istomišljenicima, ovladao strankom i ima daleko bolju uzletnu poziciju pred izborni Kongres. Vrlo je bitno ukazati da su, nakon što je postalo jasno da će Tihić izgubiti bitku za život pred zloćudnim rakom, neki njegovi najbliži suradnici poput Asima Sarajlića, Amira Zukića i Denisa Zvizdića zaigrali su na sigurno i prešli na Izetbegovićevu stranu. Ipak, Kongres je posve druga stvar, predsjednika bira više od 500 zastupnika tako da su u končanici sve opcije otvorene. U cijeloj priči možda je i presudan rezultat Bakira Izetbegvoića u utrci za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH: Ako Izetbegović postane bošnjački član državnoga Predsjedništva i pobijedi svoje protukandidate, to će mu učvrstiti autoritet u SDA i blagodariti veliku šansu da mu zastupnici na Kongresu dadnu glasove i za stranačkoga lidera. Uz to, pobjeda Bakira Izetbegovića bi se mogla protumačiti i kao ujedinjenje stranke i demontiranje unutarstranačkih sukoba. S druge strane, ako Izetbegović izgubi, to bi moglo dodatno ohrabriti i motivirati tzv. Tihićevu frakciju u borbi za pozicije u SDA, ali i pokazati da u toj stranci i dalje nema jedinstva, da postoje sukobi i da su napokon mnogi članovi glasovali za SDA, a protiv Izetbegovića. U slučaju poraza, Izetbegovićeve šanse postati lider SDA, bile bi znatno umanjene. Iz pouzdanih izvora se doznaje kako se neki ugledni članovi SDA nebošnjačke nacionalnosti plaše da će u slučaju da Bakir Izetbegović postane novi lider SDA stranačka politika doživjeti veliki zaokret prema radikalizmu i da u njoj više neće biti mjesta za Hrvate i Srbe. To su sve nagađanja, treba pratiti korak po korak poteze koje će Bakir Izetbegović i vrh SDA poduzimati nakon Tihićeve smrti, odnosno nakon parlamentarnih izbora. Na stolu je ili njegovanje Tihićeve političke baštine simbolizirane kroz dijalog, kompromise i otvaranje ili, pak, skretanje prema krajnjoj desnici i “izvornome” bošnjaštvu. U praksi se pokazalo da svaki lider nudi ponešto i originalnoga, a to ćemo u slučaju SDA tek spoznati sljedeće godine.
Dnevni list
