Političke stranke u Bosni i Hercegovini počele su s pregovorima o uspostavi nove vlasti na temelju rezultata izbora provedenih 12. listopada, no mediji u toj zemlji u srijedu ističu kako je još uvijek previše nepoznanica pa nitko sa sigurnošću ne može kazati tko će s kim koalirati, tim prije što se u političkim trgovinama počinje nuditi sve pa i promjena nacionalne pripadnosti.
Dvojica novoizabranih članova Predsjedništva BiH Dragan Čović i Mladen Ivanić iznijeli su različite procjene o tome kada bi nova vlast mogla biti u potpunosti ustanovljena.
Čović je u intervjuu za televiziju BHT 1 kazao kako je uvjeren da će BiH u novu 2015. godinu ući s novim Vijećem ministara, dok je Ivanić ocijenio kako to neće biti moguće ni do kraja veljače iduće godine.
"Preambiciozno je očekivati da će do uspostave Vijeća ministara BiH doći do kraja godine, no do tada je moguće formirati entitetske vlade", kazao je Ivanić kako ga citira "Dnevni avaz".
Ivanić je potvrdio kako će inzistirati na tome da interese bosanskih Srba u novim vladama zastupa koalicija okupljena oko Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), dok je Čović kazao kako vjeruje da će u toj ulozi zapravo biti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
"Mislim da je Dodik na putu da osigura potrebnu većinu", kazao je Čović.
Izvjesno je kako će izgled budućeg Vijeća ministara BiH ovisiti o odluci tko će uspostaviti vladajuću većinu na razini entiteta.
"Da postoji većina, o tome za sada govori samo Dodik", kazao je Ivanić uz ocjenu kako se predsjednik RS zapravo još bori ne bi li pridobio naklonost nekoliko manjih stranaka da bi uspostavio parlamentarnu većinu u parlamentu Republike Srpske, a podjednake izglede za to ima i blok okupljen oko SDS-a i PDP-a.
U Narodnoj skupštini Republike Srpske, koja broji 83 zastupnika, Dodikov SNSD je dobio 29 mandata, SDS 24, a Ivanićev PDP 7 mandata.
Kako će izgledati nova vlast trenutačno ovisi o odluci tri manje stranke okupljene oko Demokratskog narodnog saveza (DNS), koja ima osam zastupnika te Socijalističke partije (SP), koja ima pet zastupnika.
U konačnici bi presudnu riječ mogla imati koalicija "Domovina", koju zapravo predvodi Stranka demokratske akcije (SDA) i koja također ima pet zastupnika u parlamentu RS.
Slično je stanje i u Federaciji BiH. Iako su SDA i HDZ BiH dobile najveće povjerenje bošnjačkog odnosno hrvatskog biračkog tijela one zajedno imaju 42 od 98 zastupničkih mjesta, a za uspostavu vladajuće većine moraju osigurati potporu najmanje pedeset zastupnika. Ako ne žele da im vlada ovisi o malim strankama koje su često nepouzdani partneri, SDA i HDZ BiH morale bi osigurati potporu ili Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića ili Demokratske fronte (DF) Željka Komšića koje imaju 16 odnosno 14 zastupnika.
Radončić tijekom predizborne kampanje nije štedio kritike pa i uvrede na račun čelnika SDA Bakira Izetbegovića, koji je opet uzvraćao podsjećanjem da je predsjednik SBB-a osoba čije se ime spominje u optužnici protiv balkanskog narkobosa Nasera Keljmendija u procesu što ga vodi kosovsko pravosuđe.
Radončić je posredstvom svojih medija ranije nudio koaliciju DF-u predlažući da tako SDA ostane u oporbi, no Komšić je takvu mogućnost otklonio. Predsjednik SBB-a nakon toga je u utorak istupio s izjavom kako ne želi u koaliciju sa SDA "koja je dovela Bošnjake na europsko ekonomsko i političko dno", a Radončićev "Dnevni avaz" u srijedu sugerira kako SDA i DF zapravo intenzivno pregovaraju o koaliciji.
Kako će nova vlast u Federaciji izgledati bitno ovisi o i sastavu budućeg Doma naroda entitetskog parlamenta.
Taj se dom bira neizravno delegiranjem zastupnika u skupštinama deset županija, a onda se iz njega biraju zastupnici u Domu naroda parlamenta BiH.
Dom naroda parlamenta Federacije BiH odlučuje na temelju dvotrećinske većine u svakom od klubova zastupnika tri konstitutivna naroda pa bez toga ne može biti ni izbora predsjednika Federacije BiH niti potvrde nove vlade.
Lokalni mediji u BiH prenijeli su kako se već trguje zastupničkim mjestima u Domu naroda i to na sasvim bizaran način.
Tako su se navodno Haris Pleho i Rasim Smajić, koji su kao kandidati marginalne Bosanske stranke (BOSS) izabrani u skupštinu Sarajevske županije, odlučili izjasniti kao Srbi računajući kako će na taj način biti izabrani i u Dom naroda, što im osigurava i solidna ukupna mjesečna primanja od oko dvije i pol tisuće eura.
"Neću ni zanijekati ni potvrditi te navode", bio je jedini komentar Harisa Plehe koji je dodao kako će sve biti jasno kada se budu birali zastupnici za Dom naroda.
Prema tumačenju Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) odabir nacionalne pripadnosti pravo je koje je zajamčeno svakom kandidatu, a on se može očitovati različito u različitim izbornim ciklusima. Pritom je važno jedino da nacionalnu pripadnost ne mijenja u mandatu koji mu je u tijeku.
Hina
