Vlada Federacije BiH ponovno je u srijedu predala ovlasti nedavno puštenom iz pritvora dopredsjedniku vlade Jerku Ivankoviću Lijanoviću i ministru Miloradu Bahilju unatoč što je Sud BiH odredio mjere zabrane poslovnih ili službenih aktivnosti toj dvojici zbog čega Lijanović ne može nazočiti sjednicama u Sarajevu, a Bahilj u Mostaru.
Na sjednici u Mostaru, na kojoj zbog zabrane kretanja izvan županije Sarajevo nije nazočio Lijanović, vlada Federacije BiH je ukinula odluku da premijer Nermin Nikšić (SDP BiH) i ovlašteni službenici rukovode ministarstavima poljoprivrede i trgovine.
Vlada Federacije BiH je ubrzo nakon uhićenja početkom rujna preuzela nadležnosti dvojice uhićenih ministara, Lijanovića i Bahilja, te je ovlastila tajnike ministarstava da potpisuju naloge za financijsko poslovanje.
Time su Lijanović i Bahilj, ministri poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odnosno trgovine, vraćeni na svoje dužnosti nakon što su pušteni iz pritvora u kojem su bili nakon uhićenja u akcijama protiv korupcije naziva Meso i Brand.
Iako je Žalbeno vijeće Suda BiH, puštajući na slobodu Jerka Ivankovića Lijanovića i Milorada Bahilja priopćilo kako im se, između ostalog, određuju ''mjere zabrane poduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti'', federalna vlada ipak ih je vratila u ministarske fotelje.
Žalbeno vijeće Suda BiH je prije nekoliko dana uvažilo žalbe odvjetnika i ukinulo pritvor, ali je i izreklo određene mjere, koje se protive odluci vlade.
Žalbeno vijeće odredilo je mjere ''zabrane putovanja, napuštanja mjesta boravka, poduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti, posjećivanja nekih mjesta, sastajanja s određenim osobama i naloženo im je obvezno javljanje nadležnom tijelu jednom tjedno''.
Budući da, prema istoj odluci, ministri pod istragom ne smiju napuštati mjesto boravka, Lijanović ne može nazočiti sjednicama u Mostaru, a Bahilj onima koje će se održati u Sarajevu.
Ranije uhićenu četvoricu braće Lijanovića Slavu, Jerka, Mladena i Jozu te više suradnika tereti se za štetu nanesenu državi veću od 5,5 milijuna eura za kaznena djela organiziranog kriminala, neplaćanje poreza, porezne utaje ili prijevare, pranja novca te krivotvorenja ili uništenja poslovnih knjiga.
Hina
