Dok nas svijet "bombardira ruskom zimom u Njemačkoj", zima u BiH, koja bi mogla biti najteža ikad, uglavnom prolazi ispod kapi. I nisu nam neki meteorolozi dojavili da će nam se ponoviti 2012. ili neka druga ekstremno hladna godina s obiljem snijega, nego se logično nameće zaključak da će zima biti hladna, a drva za ogrjev, peleta pogotovo, nigdje.
Ili ga se skriva u iščekivanju omogućavanja izvoza. Nazvali smo nekoliko privatnih tvrtki kako bismo provjerili što se događa i odmah se šokirali nekim odgovorima. Piše Večernji list BiH.
Nedostaje svega
- Cijena iscijepanih drva po kubnom metru iznosi 158 KM s prijevozom iz Mostara do mjesta udaljenog 50 kilometara - kazao nam je glas s druge strane.
U nadi da tolika cijena nije kod ostalih, počeli smo zvati brojeve iz oglasnika, a najjeftinija iscijepana drva pronašli smo za 130 KM.
- Nekad su bila 70 KM - kažemo u razgovoru.
- Nekad se metar drva mogao naći po 40 ili 50 KM, cjepanice su bile nekih 10 ili 20 KM skuplje. Međutim, to su bila vremena kada je bilo jeftino gorivo i kada je bilo radnika. Sa mnom je u šumu išlo po petero radnika, danas ne mogu nikoga naći - priča nam sugovornik.
Kaže da se tržište u protekle dvije godine jako poremetilo.
- Imali smo neku sigurnu prodaju, stalne kupce, a sada imamo navalu izvana da se otkupi sve drva što imamo, a u BiH je ova cijena previsoka. Pitaju me nekadašnji kupci mogu li im dati po nekom sniženju. Nažalost, kada se sve zbroji i oduzme i koliki su danas moji troškovi u odnosu na to ranije vrijeme, nema mjesta cjenkanju - priča nam šumar.
Kaže i kako se ove godine veliki broj ljudi vratio u šume.
- Svi koji imaju neko imanje, dođu i sijeku svoja stabla, pripremaju ih za ogrjev. Prije godinama nisu dolazili pa su onda znali biti šokirani što im je netko ukrao drva. Danas se to sve rjeđe događa jer svi obilaze svoja imanja. Taj trend počeo je s koronom. Ljudi su prvo počeli sijati i saditi na zabačenim imanjima, a trebalo se riješiti tih stabala koja su smetala te, malo-pomalo, vratio se život u šume. A opet, mnogo je onih što nemaju taj luksuz ili ne mogu doći do tih šuma ili dosad to nisu radili pa onda naruče - priča nam sugovornik.
Nakon komunikacije s prodavačima drva, kontaktiramo one što prodaju pelet. Nalazimo neku tvornicu u Banjoj Luci. Zovemo, ali bezuspješno. Dobivamo drugu.
- Trenutačno nemamo pelet - kratko nam rekoše. U jednoj tvrtki malo su se zaletjeli. - Nema peleta i ne znamo hoće li ga biti, a ako se omogući izvoz, onda ga sigurno neće biti - reče pristojno ženska osoba.
Malo smo ostali zbunjeni pa smo tražili objašnjenje.
- Vani mu je cijena dvostruko veća. Potražnja na tržištu diktira cijenu. U redu što je država zabranila izvoz, ali zašto onda ne bi platila polovinu računa umjesto da nas privatnike tjera da plešemo kako ona svira - reče nam.
- Što nam je rješenje ako nam je pelet preskup - pitamo.
Pa možete se, ako vam je peć na čvrsto gorivo, prebaciti s peleta na drva. Ona su jeftinija - priča nam sugovornica i objašnjava proces.
Doznajemo i da bi nas peć na pelet od 20 kilovata, koja može grijati 120 kvadrata, u prijevodu kotao s dodacima, izišla oko 5 tisuća KM. Ogromna je potražnja za grijalicama i radijatorima na struju. Upravo taj podatak - da će mnogi koji su se grijali na plin, pelet... prijeći na struju - podići će cijene.
- Rekli su da će se to dogoditi tek od siječnja, pa dotad ćemo nekako, a onda u novoj godini tražiti neka druga rješenja - priča nam Dario kojeg smo susreli u trgovini bijele tehnike, gdje kupuje klimu snage 6,5 kilovata.
Energenata mora biti
Što će se događati u budućnosti, teško je predvidjeti, ali ono što vidimo - ne sluti na dobro, barem kada su opskrbe i cijena u pitanju. Marko Maksimović iz Udruge potrošača "Zvono" ovih je dana negodovao jer je pred građanima teška zima, a nije se napravilo mnogo toga da im se pomogne. - Je li moguće da su drva 100 posto skuplja, trebalo je ograničiti maržu nekom uredbom - ističe. Pjesma kaže kako će zima biti duga i hladna, ovdašnji čovjek mora biti spreman na najgore, a nadati se najboljem, odnosno blagoj zimi pa da se manje i energenata potroši. Međutim, blage zime na ovim prostorima ne pamtimo. Ako i nije bilo snijega, onda je bilo onih suhih zima, kada srce puca od leda, a sunce sja, tako da se energentima moramo opskrbiti, a država mora učiniti sve da se opskrbe socijalne kategorije društva, za početak.
