Čelnici HDZ BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) definirali su u utorak u Sarajevu okvirni sporazum o suradnji koji će poslužiti kao osnova za uspostavu vlasti na temelju rezultata općih izbora provedenih 12. listopada.
Dokument pod naslovom "Programska načela stranaka i koalicija za uspostavu i djelovanje vlasti u BiH" sadrži deset točaka, a usuglašavanje o potankostima tek slijedi, kazao je novinarima predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, "Time kanimo poslati poruku da smo spremni ići u provedbu rezultata (izbora), čime bi BiH pokrenuli u pravom smjeru", kazao je Čović.
Predsjednik DF Željko Komšić kazao je kako je bitno da se vlast formira što prije, a uvjeti za njenu uspostavu su se već stekli, prije svega na državnoj razini, a i na razini županija i Federacije BiH to se može učiniti brzo. Istaknuo je kako DF neće tražiti "niti jednu hrvatsku ili bošnjačku ministarsku poziciju" na bilo kojoj razini vlasti i kako je jasno da u novoj koaliciji nitko nikoga neće pokušati prevariti.
Zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović kazao je kako postoji spremnost da se brzo rješavaju ključna pitanja poput mehanizma koordinacije odnosa s EU, knjiženja nepokretne vojne imovine kao preduvjet daljeg približavanja NATO-u te smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost kako bi se olakšalo poslovanje u zemlji.
Dokument kojega su načelno dogovorili Čović, Izetbegović i Komšić definira načine rješavanja gospodarskih pitanja, napredovanja ka europskim integracijama, upravljanja javnim financijama ali i provedbe odluke ustavnih sudova entiteta i države što je, primjerice, značajno zbog potrebe donošenja novog statuta grada Mostara i utvrđivanja izbornih pravila za taj grad.
Dokument predviđa i izmjene postojećeg izbornog zakona BiH čiji je cilj osigurati cjelovito poštivanje izborne volje građana.
Na inzistiranje HDZ BiH, prema dostupnim informacijama, uvrštena je i odrednica o zaštiti nacionalnog identiteta odnosno kulture, jezika, obrazovanja i prava informiranja na maternjem jeziku što uključuje i formulaciju o omogućavanju informiranja na maternjem jeziku u okviru javnog RTV servisa.
HDZ BiH, SDA i DF u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, koji ima 98 zastupničkih mjesta, imaju komotnu većinu koju čini 55 zastupnika, dok u Zastupničkom domu parlamenta BiH imaju 19 od 42 zastupnika.
Kako će izgledati vladajuća koalicija na državnoj razini još nije sasvim jasno.
Izetbegović i Komšić žele savezništvo s blokom stranaka iz Republike Srpske pod nazivom Savez za promjene, kojega predvodi Srpska demokratska stranka (SDS), a u njemu je i Partija demokratskog progresa (PDP) na čijem je čelu novi predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
Ova je skupina stranaka prošlog tjedna također postigla dogovor o postizbornom savezništvu, no tome se protivi Dragan Čović, koji preferira koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika kao relativnim pobjednikom proteklih izbora kada se analiziraju glasovi birača s područja RS.
Čović je u utorak kazao kako je za njega i dalje "sve legitimno i sve legalno", no pritom valja prepoznati partnere koji mogu doprinijeti brzoj uspostavi vlasti.
"Puno elemenata je još ranjivo", ostao je neodređen Čović dodajući tek kako bi mu bilo logično da se vlast formira od nižih ka višim razinama.
"Ja ću učiniti sve da do kraja godine imamo vlast ili barem mandatare (vlada) na svim razinama, a pretpostavljamo da će do tada i skupština Republike Srpske završiti svoj posao a mi ćemo taj proces pratiti", kazao je Čović. Potvrdio je kako s Dodikom i dalje redovito razgovara ali da između njih dvojice "ne postoji nikakav 'deal' ".
"Nitko nikome ništa neće blokirati niti nametati", bio je Izetbegovićev komentar dodajući kako sporazum s HDZ BiH neće biti u koliziji s onim potpisanim sa Savezom za promjene u RS-u.
Na pitanje o upozorenjima Europske unije upućenim Rusiji zbog njezina pokušaja da utječe da države na Balkanu i zaustavi ih na putu ka EU i NATO-u, Komšić je odgovorio kako osobno nema nikakvih dvojbi da BiH pripada euroatlanskoj obitelji naroda.
"Sve ono što nas vodi natrag i vraća u pravcu koji nije prirodan, nije dobro za BiH", kazao je Komšić dodajući kako je jasan pokušaj Rusije da pojača svoj utjecaj na Balkanu.
"Ako ćemo birati, a to može biti teška odluka, nikad ne bih imao dvojbe što učiniti - to je EU i NATO", izjavio je Komšić.
Bakir Izetbegović je kazao kako tu ni za njega nema dvojbe jer je članstvo u NATO-u odavno usvojeno opredjeljenje BiH baš kao i članstvo u EU.
"Jasno je kuda mi pripadamo i kuda smo krenuli i nećemo pitati Rusiju", kazao je Izetbegović.
Dragan Čović je kazao kako je čuvanje interesa BiH za njega temeljna zadaća, a euroatlantske integracije najvažniji cilj.
Hina
