Rat u Ukrajini promijenio je i mijenja brojne navike stanovnika Bosne i Hercegovine, pa tako i one koje se odnose na štednju. Tako je, umjesto dugogodišnjeg biranja deviznih računa, trenutačno trend čuvanja zaliha novca u domaćoj valuti.
Vraća se povjerenje u banke
Također, umjesto oročenja na dulje razdoblje, stanovništvo je sada sklonije ne riskirati, odnosno češće bira mogućnost da u svakom trenutku može podignuti svoj novac s računa. Uz to, nakon prvotnog naleta podizanja novca s bankovnih računa početkom godine prouzročenog strahom od propadanja i zatvaranja banaka te gubitka ušteđevine, građani polako vraćaju povjerenje u banke. Naime, prošle godine bilježeni su rekordni iznosi depozita u komercijalnim bankama, da bi ove godine bilježili određeni pad. Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na kraju rujna 2022. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,22 milijarde konvertibilnih maraka. Godinu prije, tj. u rujnu 2021. godine, ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 14,49 milijardi KM. Kako navode iz ove institucije na godišnjoj osnovi, depoziti stanovništva na kraju rujna ove godine bilježe pad od 271,8 milijuna KM ili 1,9 posto, što je, prvenstveno, posljedica povlačenja depozita i neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini u razdoblju od ožujka do svibnja ove godine, da bi nakon toga došlo do ponovnog porasta depozita. - Uočava se promjena preferencije u pogledu likvidnosti jer građani značajno povećavaju svoja držanja u depozitima koji su visoko likvidni i raspoloživi u kratkom roku (transakcijski depoziti rastu za 10,7 posto), dok se kod oročenih i štednih depozita bilježi pad od 13,8 posto - naveli su iz Centralne banke BiH.
Promatrano po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju rujna 2022. godine iznosili su 4,70 milijardi KM ili 33,1 posto ukupnih depozita stanovništva. Od toga kratkoročni depoziti čine 356 milijuna KM (7,6 posto), a dugoročni 4,35 milijardi KM (92,4 posto).
Strane valute
Transakcijski računi i depoziti po viđenju iznose 9,52 milijarde KM i čine 66,9 posto ukupnih depozita stanovništva. Od toga transakcijski računi iznose 5,72 milijarde KM, a depoziti po viđenju 3,80 milijardi KM.
Usporedbe radi, u istom razdoblju lani oročeni i štedni depoziti iznosili su 5,46 milijardi KM ili 37,7 posto ukupnih depozita stanovništva, od čega kratkoročni depoziti 318 milijuna KM (5,8%), a dugoročni 5,14 milijardi KM (94,2%). Transakcijski računi i depoziti po viđenju u rujnu 2021. godine činili su 9,03 milijarde KM ili 62,3 posto ukupnih depozita stanovništva. - U pogledu valutne strukture nedavno je došlo do bitne promjene koja se ogleda u tome da su ukupni depoziti u domaćoj valuti premašili ukupne depozite u stranim valutama. Depoziti u domaćoj valuti dosegnuli su iznos od 7,29 milijardi KM, što čini 51,3 posto udjela, dok depoziti u eurima i u KM s valutnom klauzulom vezanom uz valutu euro iznose 6,26 milijardi KM ili 44 posto.
Štednja u ostalim stranim valutama je vrlo skromna i iznosi 674 milijuna KM ili 4,7% udjela - objasnili su u Centralnoj banci BiH. Kada je riječ o trendovima glede štednje, iz Centralne banke su naveli kako je manji broj stanovnika ove zemlje u mogućnosti redovito odvajati novac na mjesečnoj razini, posebice u ovim mjesecima kada je inflacija sve izraženija, čime se kupovna moć smanjuje. Također, najveći broj stanovnika BiH novac štedi kako bi stvorio rezerve za teža životna razdoblja koja mogu doći. Jedan dio štediša novac stavlja sa strane u cilju financiranja veće kupnje ili putovanja. Inače, ranija regionalna istraživanja pokazala su da relativno mali broj građana u BiH štedi, oko 20 posto njih izjasnilo se da ima ušteđevinu, a samo 15 posto potvrdilo je da kontinuirano štedi.
