Osim usvajanja teorijskog srednjoškolskog znanja, u vremenima brzih tehnoloških promjena koje su odraz 4. industrijske revolucije, bosanskohercegovački školski sustavi, neovisno o tome o kojem se nacionalnom kurikulu radi, trebaju korjenite promjene kako bi se prilagodili potrebama tržišta rada, nastojeći osnažiti praktični pristup nastavnom procesu.
Brojna zanimanja
Već je dulje vrijeme primjetno kako je situacija s deficitarnim i suficitarnim zanimanjima u kontekstu kvalificirane i visokokvalificirane radne snage slična, pri čemu je primjetan kroničan nedostatak zanatskih zanimanja. Bravari, krojači/šivači, zavarivači, zidari postali su kao suho zlato, a na njihove usluge nekada se čeka i mjesecima. Posljedica je to situacije u kojoj je BiH doživjela i još uvijek doživljava izniman odljev radne snage, a slično je i u kontekstu nekih drugih srednjoškolskih zanimanja. Prema broju zaposlenih s evidencija, veliki broj zaposlenih je i ekonomskih tehničara, strojarskih tehničara i medicinskih sestara, ali zbog hiperprodukcije ovog kadra oni su ujedno i najbrojniji na evidencijama nezaposlenih osoba, pokazali su podaci iz nedavnog istraživanja Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Sve navedeno upućuje na ocjenu kako je u zemlji primjetan nedostatak zanimanja koja traže praktične vještine, bilo da je riječ o, primjerice, strojarstvu, bilo da se radi o građevinskim i uslužnim djelatnostima, a takvo što alarm je za uzbunu i poziv svim razinama vlasti da razmisle na koji način, ovisno o ustavnim nadležnostima, provesti procese, kurikularne reforme. Navodi Večernji list BiH.
Ohrabruje stoga nedavna izjava koju je dao premijer Zapadnohercegovačke županije Predrag Čović, a koji je u emisiji Kompas RTV-a Herceg Bosne ukazao na značaj prakse u srednjoškolskom obrazovanju, potvrdivši kako će mu upravo to biti jedan od prioriteta djelovanja tijekom mandata. Uz poruku kako je potrebno uvesti više sati praktične nastave, županijski premijer je podsjetio kako jednim dijelom oprema za takve aktivnosti i postoji, ukazavši na primjer Tehnološkog parka u Posušju koji je, kako je naglasio, izgrađen europskim sredstvima. Tu se već održavaju praktični sati nastave za CNC operatere, a oni učenici koji prođu proces obuke već su spremni raditi u kompanijama.
Nedavno je za Večernji list načelnik općine Posušje Ante Begić naglasio kako su oni gradovi ili općine koji su prvi uspjeli razviti i primijeniti u gospodarski sustav novu tehnologiju danas globalni lideri u proizvodnji, inovacijama te izvozu. Potvrdio je kako polaznici Tehnološkog parka na postojećim strojevima izrađuju rezervne dijelove za skupocjene strojeve u proizvodnim pogonima.
- Surađujemo sa srednjim školama, Razvojnom agencijom HERAG, u rad i obuku je uključeno i Sveučilište u Mostaru, što dodatno daje vjerodostojnost Parku, a izdajemo i svjedodžbe o osposobljavanju koje je priznalo Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadnohercegovačke županije - naglasio je on, dodavši i kako Tehnološki park predstavlja žarište novih ideja i inovacija. Tako se ostvaruje i izravna poveznica između sveučilišta i poduzetnika, a sve to vodi situaciji u kojoj postoji i izravan pozitivan utjecaj na jačanje gospodarske slike općenito. Dvojno obrazovanje, kao reprezentativan primjer sinergije teorijskog i praktičnog, ali i obrazovnih institucija i privatnog sektora, ideal je kojemu treba nastaviti težiti, poglavito u svjetlu potrebe poboljšanja poslovne klime.
Drugi važan segment osnaživanja ekonomskih prilika svakako je proaktivan pristup različitih razina vlasti kroz nužne procese digitalizacije javne uprave, a na koju se gleda kao na ključ otvaranja novog investicijskog ciklusa.
Investicijska klima
Ovih dana o toj se temi govori dosta, a poglavito uzimaju u obzir činjenicu da je riječ o jednom od važnih preduvjeta ubrzanja napretka prema Europskoj uniji. Ministarstvo pravosuđa BiH na čelu s ministrom Davorom Bunozom jedna je od institucija koja ostvaruje usku suradnju s Europskom unijom i kroz politički dijalog kada je riječ o daljnjoj reformi javne uprave u BiH. Jasno je pritom kako će BiH morati pojednostaviti procedure te ubrzati procese pribavljanja svih potrebnih dozvola kako bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje, odnosno pokretanje biznisa u zemlji. Uz već pokrenute aktivnosti na poreznoj reformi, za BiH se otvaraju nove prilike.
