Strahuju da na bh. tržištu neće biti dovoljno voća i povrća za otkup, a ne mogu računati ni na uvoz jer slično je i u regiji.
Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika, koje su desetkovale povrtlarske usjeve, pred prerađivačima je neizvjesna sezona. Strahuju da na domaćem tržištu neće biti dovoljno voća i povrća za otkup, a ne mogu računati ni na uvoz jer ništa bolja situacija nije ni u regiji pa je već izvjesno da kupce na jesen očekuju paprene cijene zimnice. Sezona prerade voća i povrća u RS-u polako se zahuktava, prvi za preradu dospio je krastavac, a rad pogona u punom kapacitetu uslijedit će kada većina sorti voća i povrća dospije za berbu. Javlja Večernji list BiH.
Direktor jedne tvrtke iz Zvornika Ahmet Hublić kaže da planiraju otkupiti oko 3000 tona povrća - krastavac kornišon, kupus, luk, mrkvu i sve vrste paprike, od feferone do babure.
- Naši kooperanti zbog proljetnih kiša bilježe štetu, ali uz pomoć zaštitnih sredstava i predanog rada uspjeli su sačuvati većinu proizvodnje, tako da očekujem desetak posto manje povrća u odnosu na plan. Ono što ne otkupimo od kooperanata, nastojat ćemo namiriti s domaćeg tržišta ili iz Srbije, ali već sada je jasno da povrća neće biti dovoljno. To pokazuju i aktualne cijene na tržnicama - priča Hublić. Dodaje da je situacija u Srbiji čak i teža u odnosu na BiH.
- Tuča je uništila plantaže paprika u Vojvodini, dok je rijeka Morava desetkovala proizvodnju krastavaca. Sa smanjenom proizvodnjom povrća suočavaju se i Turska, Albanija, Bugarska, Španjolska, kao i S. Makedonija. Takva situacija će se definitivno odraziti na rast cijena zimnice, koja će biti skuplja nego prethodnih godina. Na poskupljenja će utjecati i ulazni troškovi - rekao je Hublić i naveo da je osobito poskupjela staklena ambalaža te da je taj problem aktualan već dulje. U tvrtki iz Semberije završili su remont tvornice i u sezonu ulaze spremni. Planiraju otkupiti oko 8000 tona voća i povrća, ali i njih brine mogući nedostatak robe na tržištu. Kaže da su sve izraženiji problemi sa smanjenjem broja kooperanata i padom poljoprivredne proizvodnje.
- Ove godine imamo oko 30% kooperanata manje nego lani i to je mahom populacija od 55 do 65 godina, mladih uopće nema - priča Hublić.
