Unatoč činjenici da je na samom početku žetve pšenice otkupna cijena u nekim slučajevima bila iskazana na tek 30 feninga po kilogramu, a što je gotovo upola manje u odnosu na godinu ranije, žitelji BiH još uvijek ne osjećaju učinke smanjenih cijena na gotovim proizvodima za široku potrošnju, poput kruha.
Dapače, cijena 500 grama kruha i dalje je na razini oko 1,80 maraka, a što dovoljno pokazuje koliko zapravo primarni poljoprivredni proizvođači imaju odnosno nemaju utjecaja na formiranje finalnih cijena. Istodobno, u nekim slučajevima otkupne cijene su rasle i do 40 feninga po kilogramu, a kada se tomu doda podatak da će dio potreba za pšenicom morati biti zadovoljen iz uvoza, što je posljedica slabog uroda u BiH, onda je jasno da potrošači u BiH teško mogu očekivati pojeftinjenje kruha. Navodi Večernji list.
Otkupne cijene
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, u razgovoru za Večernji list ističe kako se otkupne cijene pšenice u Bosni i Hercegovini kreću od 30 do 40 feninga, a to je, kako navodi, nedovoljno za pokriti osnovne troškove sjetve, što pak u prijevodu znači da su primarni poljoprivredni proizvođači ponovno pod strahovitim udarom. Takvo što svakako dolazi do izražaja ako se analiziraju ulazni troškovi sjetve, a koji su prošle jeseni, kada se sjetva obavljala, bili veći zbog viših cijena goriva i repromaterijala. Sam urod je podbacio, dodaje Bićo, i do 50 posto, odnosno kvaliteta zrna je lošija.
Sve navedeno, pak, nije niti će dovesti do nekog značajnijeg pojeftinjenja finalnih pekarskih proizvoda. U zemlji u kojoj su takve nelogičnosti česte, na kraju ispaštaju i poljoprivrednici, ali i krajnji kupci. Bićo jasno ističe kako primarni poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini ne utječu na formiranje cijena konačnog proizvoda, a kao ilustrativnu situaciju uzeo je primjer s brašnom koje trenutačno, potvrdio je, stoji od 60 do 70 feninga po kilogramu. Od toga kilograma mogu se napraviti tri kruha, a Bićo ističe i kako je neka prosječna cijena 1,50 KM. U konačnici, od jednog kilograma brašna, koji je plaćen maksimalno 70 feninga, netko zarađuje višestruk iznos, odnosno 4 i pol marke. Slična nelogičnost primjećuje se i prilikom prodaje piletine koja je i dalje ima vrlo visoku cijenu, dok je stočna hrana uvelike pojeftinila.
U cijeloj priči prisutna je i tematika uvoza pšenice, a što bi nekima moglo poslužiti kao izgovor za dodatno podizanje cijena finalnih proizvoda. Naime, uvoz pšenice sa sobom vuče i proces analiziranja i prilagođavanja burzovnim promjenama, a uz najavljene blokade Rusije, ulazimo u vrijeme neizvjesnosti. Već sada je cijena prešnice po toni premašila 200 eura, a ako bi se rast nastavio, to bi u konačnici dovelo do situacije u kojoj prodavači ne bi imali opravdanja za eventualno sniženje cijena. Podsjećamo, žito koje se trenutačno prerađuje kupljeno je po višoj cijeni, tako da su se potrošači u BiH nadali da bi pad otkupnih cijena zabilježen početkom žetve mogao voditi pojeftinjenju kruha. Izgleda, uzalud.
Modernizacija
Kako bi se pak pomoglo primarnim poljoprivrednim proizvođačima, potrebno je napraviti harmoniziran sustav potpora, a koji će se mnogo više nego do sada oslanjati i na potpore iz europskih fondova. Tu se prvenstveno misli na IPARD mehanizam, a koji bi, uz malo političke volje, mogao biti ključni alat s kojim bi Bosna i Hercegovina privukla značajne iznose novčanih sredstava. Ona bi se tada mogla u većoj mjeri iskoristiti za modernizaciju, odnosno tehničko-tehnološki napredak primarnih poljoprivrednih proizvođača, a koji bi tako, osim izravnih poticaja, mogli znatnija sredstva ulagati i u bolju zaštitu u borbi protiv klimatskih promjena koje se manifestiraju kroz sve češće vremenske ekstreme. To bi onda vodilo i boljem urodu, ne samo pšenice već i drugih poljoprivrednih kultura.
