Maksimalna mirovina koju osiguranik u Njemačkoj može zaraditi za 45 godina radnog staža i uplatom gornje granice doprinosa iznosi 3141,82 eura (6283 marke).
Naime, s godišnjim bruto dohotkom koji je jednak gornjoj granici doprinosa možete ostvariti oko 2,03 boda zarade godišnje.
Velike razlike u svemu
Nakon 45 godina doprinosa to bi rezultiralo s oko 91 bodom zarade. Za jedan bod trenutačno dobivate ekvivalent od 36,02 (72 marke) eura za zapadnu Njemačku i 35,52 eura (71 marku) za istočnu Njemačku. Nakon povećanja vrijednost mirovine iznosi jedinstvenih 37,60 eura (75 maraka), navode njemački mediji. Ako danas sadašnju vrijednost mirovine za zapadnu Njemačku pomnožite s 90 zarađenih bodova, dobit ćete maksimalnu bruto mirovinu od 3240 eura (6480 maraka). Međutim, prema izračunu njemačkog mirovinskog osiguranja, ni ta se vrijednost ne može postići. Sukladno tome, zaposlenik koji je 45 godina uplaćivao maksimalne doprinose u mirovinski fond u zapadnoj Njemačkoj između 1977. i 2021. primit će maksimalnu mirovinu od 3141,82 eura (6283 marke), piše portal Večernjeg lista BiH. Iako navedeni iznos za prilike u Bosni i Hercegovini, gdje maksimalan iznos mirovine za 40 godina radnog staža iznosi 2626,42 KM (najviši iznos mirovine u Federaciji BiH) i 2894,64 KM (najviši iznos mirovine u Republici Srpskoj), zvuči i više nego idilično, umirovljenik koji prima iznos maksimalne mirovine u Njemačkoj ne može se smatrati bogatim. Postoji mjerilo za dohodak prema kojem se u Njemačkoj netko može smatrati bogatim. Da biste to postigli, morate dosegnuti prag iznad 200 posto srednjeg dohotka. Prema šestom izvješću o siromaštvu i bogatstvu iz 2021., to iznosi, "ovisno o izvoru podataka - od nešto manje od 3600 eura (7200 maraka) do nešto manje od 3900 eura (7800 maraka)". Da bi se netko smatrao bogatim u Bosni i Hercegovini, treba mjesečno ostvariti značajno manji prihod. Naime, iznos maksimalne njemačke mirovine u Bosni i Hercegovini itekako bi omogućio život na visokoj nozi, a samim time ta bi se osoba mogla svrstati među one s boljim prihodima. Posebno ako uzmemo u obzir da je, prema procjenama za prvo polugodište 2022. godine, ispod apsolutne linije siromaštva u Federaciji bilo 27,7 posto stanovništva ili oko 538 tisuća osoba. Istraživanja Ujedinjenih naroda pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi od 3 do 5 KM dnevno (90 - 150 KM mjesečno), tj. 17 posto stanovništva je u ekstremnom siromaštvu, daleko ispod apsolutne linije siromaštva, a da je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva, piše Vecernji.ba.
Teško osigurati život
Istraživanje radničkog siromaštva naglašava da četvrtina zaposlenih radnika u BiH za svoje četveročlane obitelji nije mogla osigurati prelazak praga potrošnje od 600 KM mjesečno, što ih je držalo ispod apsolutne linije siromaštva te je procijenjeno da je 25 posto zaposlenih radnika u siromaštvu, navodi se u nacrtu strategije razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u FBiH za razdoblje od 2023. do 2030. godine, koju je pripremilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Ako se podaci o apsolutnom siromaštvu u Federaciji iz 2022. godine usporede s onima iz 2015. godine, odnosno 2011. godine, može se zaključiti da nije evidentiran pozitivan pomak. Naime, 2011. godine u FBiH je 464.418 osoba živjelo u siromaštvu, 2015. godine taj broj iznosio je 446.927, dok se prošle godine popeo na čak 538.160. Podaci iz strategije pokazuju da su u posebno visokom riziku od siromaštva kućanstva s više djece, odnosno ona s dvoje, troje ili više djece.
Uzimajući u obzir navedene podatke, činjenicu da prema ranijim procjenama Saveza samostalnih sindikata BiH najnižu plaću koja ove godine iznosi 596 KM prima više od 100.000 radnika na području FBiH, a najnižu mirovinu u visini od 538,27 KM više od 200.000 umirovljenika, nije teško zaključiti da se umirovljenik koji prima najviši iznos mirovine bilo u Federaciji BiH bilo u RS-u može svrstati među stanovnike dubljeg džepa, odnosno bogatije.
