Posjet obiteljima u domovini, vjerska okupljanja, kulturno-zabavne manifestacije, susreti starih prijatelja, evociranje uspomena, ali i planovi za neku novu, bolju budućnost - približavamo se sredini kolovoza, vremenu koje tradicionalno donosi nekoliko specifičnosti u društvena kretanja Bosne i Hercegovine, a osobito kada govorimo o lokalnim sredinama u kojima žive Hrvati katolici, piše portal Večernjeg lista BiH.
Blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice nekoliko župa u BiH, svakako je središnji vjerski događaj koji će i ove godine okupiti veliki broj hodočasnika i posjetitelja, a koji će za sobom povući zdravu, pozitivnu energiju koja je i svojevrsni sociološki fenomen vrijedan znanstvenog izučavanja.
Posjeti
Pokazat će se i ove godine kako, krizama i nestabilnostima unatoč, iseljena i domovinska BiH ostvaruju sinergiju - od Posavine, preko središnje Bosne pa do Hercegovine, a što upućuje na zaključak kako blagdan Velike Gospe, uz Božić i Uskrs, predstavlja blagdan koji se isključivo proslavlja u krugu obitelji i prijatelja, ali i događaj koji u pravilu jača zajedništvo. Tolisa, Kreševo, Posušje, Široki Brijeg... - mnoge se župe diljem Bosne i Hercegovine već uvelike pripremaju na obilježavanje, a da se nešto mijenja, moguće je primijetiti na svakom kutku. Ovaj vikend, u prometnom smislu, svakako će biti udarni, očekuje se pojačan promet na svim cestovnim pravcima, ali i graničnim prijelazima, čemu će svakako doprinijeti i najavljene povoljne vremenske prilike. Svakako je, u smislu servisnih informacija, važno naglasiti kako svi oni koji će se ovoga vikenda odlučiti za posjet domovini ili pak odlazak na mora mogu koristiti neke od alternativnih graničnih prijelaza kako bi izbjegli eventualne zastoje i gužve koji se očekuju na krajnjem jugu i sjeveru BiH. Za očekivati je kako će frekvencija vozila biti pojačana na graničnim prijelazima Bijača i Doljani, a zbog čega iz Granične policije BiH preporučuju alternativne prijelaze Zvirići, Crveni Grm i Orahovlje. U kontekstu olakšavanja prelaska putnika treba uputiti i na činjenicu kako je Mješovito povjerenstvo za praćenje provođenja ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima donijelo odluke kojima se odobrava privremeni međunarodni promet putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet Gabela - Gabela Polje I, Kozarska Dubica - Hrvatska Dubica i Vaganj - Bili Brig u trajanju od tri mjeseca. Također, do 1. listopada moguć je i privremeni međunarodni promet putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet Drinovci - Sebišina, Čitluk - Jovića Most i Duži - Imotica, kao i Drinovačko Brdo - Slivno te Orahov Do - Slano. Na ruku svima onima koji dolaze u domovinu idu i stabilne vremenske prilike, a iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda potvrdili su kako se u nedjelju, ponedjeljak i utorak očekuje sunčano vrijeme, pri čemu će temperatura na jugu dosezati od 34 do 36 stupnjeva.
Potpora
I dok će se dojmovi ovogodišnjih susreta iseljenika i domovine još drugo zbrajati, treba svakako uputiti i na onaj financijski aspekt s kojim dijaspora aktivno sudjeluje u novčanim tokovima BiH, jačajući tako ukupnu ekonomsku sliku, uz činjenicu da svaka novčana doznaka itekako mnogo znači obiteljima u zemlji koja je pod iznimnim inflacijskim udarom. Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako se, od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izniman rast u odnosu na godinu ranije, kada je po toj osnovi dijaspora obiteljima i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka. Inače, ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu. Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosi se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva. Koliki će iznosi biti ove godine, teško je procijeniti, no ne treba zanemariti uočljiv trend konstantnog rasta. Uz izravne novčane doznake, dijaspora je i aktivan potrošač tijekom boravka u domovini, što je još jedan značajan segment pozitivnog utjecaja na ekonomska kretanja. A u budućnosti, uzimajući u obzir sve češće primjere ulagačkog kapitala, za očekivati je da iseljeništvo postane aktivniji sudionik kada govorimo o realizaciji poslovnih ideja u domovini.
