Ljudi spremni preuzeti određene rizike i investirati, nebitno radi li se o nekretninama, poslovima...
Centralna banka BiH objavila je kako je godišnja stopa rasta ukupnih kredita u srpnju ove godine iznosila 4,8 posto, nominalno 1,05 milijardi maraka. Kreditni rast registriran je kod stanovništva za 81,2 milijuna maraka (0,7 posto), kod vladinih institucija za 3,3 milijuna maraka (0,3 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 12,8 milijuna KM (6,1 posto). Također, smanjenje kreditnog rasta zabilježeno je kod privatnih poduzeća za 6,9 milijuna KM (0,1 posto) i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 5,7 milijuna KM (1 posto). Sugovornik iz bankarskog sektora u ovom slučaju kaže da čašu možemo gledati kao polupraznu ili polupunu, ovisi kako se uzme.
- Optimistično je što je zabilježen kreditni rast kod stanovništva. To znači da su ljudi spremni preuzeti određene rizike i investirati, nebitno radi li se o nekretninama, automobilima, poslovima..., novac će se staviti u optjecaj. Međutim, zabrinjava činjenica da tvrtke smanjuju kreditni rast. Tu je ipak pristup puno analitičniji i nitko neće svjesno ulaziti u rizik ako vidi da situacija nije dobra, da burze padaju, a to je već uzelo maha, da dolazi do propasti svjetskih banaka, da se ratovi zahuktavaju, da su prirodne katastrofe u nekom dijelu svijeta svakodnevica... Dani se provode u analizama i onaj tko je htio pokrenuti novi posao, otvoriti novi pogon, skeptičan je i čeka povoljnije vijesti, kojih u ovom trenutku nema. Brojne ovdašnje tvrtke otvarale su pogone i zbog Njemačke te se prati situacija u toj zemlji koja nam je jedan od najvećih partnera, odnosno oslonjeni smo na nju kako god okrenemo. Ako se njezina ekonomija nastavi strmoglaviti, ni nama se ne piše dobro - objašnjava nam sugovornik. Piše Večernji list.
Ipak vjeruje da bi se neke stvari prema kraju godine mogle odvijati kako treba. - BiH pokušava pratiti europske trendove. Ne kažem da nam ide najbolje, ali nastoji se pratiti što Europa radi pa uz pomoć njezinih institucija i djelovati. Ne znamo što će biti sutra jer, jednostavno, svijet je ušao u doba kad se sve preko noći mijenja, ali borba za oporavak je konstanta, a Europa svakodnevno traži mehanizme da se ostvari što bolji rezultat. Pogledajte susjednu Hrvatsku, država je uvjerila banke da podignu kamatne stope na štednju, a bankama to nije teško palo, čak su iz Udruge banaka ustvrdili da je Vlada aktivno radila na tržištu kapitala pa da je taj rast kamate na štednju odraz sinkronizirane politike. Kod nas je potrebno više takve suradnje kako bi se neke stvari pokrenule naprijed - kazao je sugovornik. Jasno je da ostajemo u neizvjesnom razdoblju, kao i da neke činjenice nude optimizam, dok nam neke druge i ne idu previše na ruku. Stanovnike koje smo susretali u bankama upitali smo i zbog čega im trebaju krediti, a veliki dio ih kao razlog navodi kupnju stambenog prostora, bilo da se radi o kući ili o stanu, a danas je to praktički nemoguće izvesti bez kredita. Ima i onih koji će obnavljati postojeći prostor, neki će kupiti automobil, a novcem posuđenim od banaka pokreću se i poslovi. Vremena jesu delikatna, ali i u njima će netko tražiti priliku da ispliva i da iz krize iziđe “jači nego ikad”. I recesija iz 2009., koja se sručila odjednom na nas te opustošila ovu zemlju, imala je svoje heroje, tako da će i ovo vrijeme, u kojem ekonomska aktivnost još postoji, a trgovina nekretninama funkcionira, imati one koji će ostvariti financijski i neki drugi uspjeh.
