Cijene goriva u Bosni i Hercegovini i dalje su u porastu, a dizel je na pojedinim crpkama prešao tri marke po litri, piše Večernji list BiH.
Kada je riječ o glavnom gradu BiH, najniža cijena dizela iznosi 2,75 KM po litri, dok najviša iznosi 3,06 KM. Cijena benzina kreće se od 2,81 do 2,96 KM po litri.
Pravdanje cijena
U Mostaru najniža cijena dizela iznosi 2,81 KM po litri, dok najviša iznosi 3,01 KM. Cijena benzina kreće se u istom rasponu kao i u Sarajevu. Cijene su skočile i u RS-u, pa litra dizela košta do 3,03 KM, dok benzin košta do 2,94 KM. Vlasti u RS-u kazale su kako novih poskupljenja neće biti u idućih sedam dana. Podsjetimo, kada je riječ o FBiH, početkom rujna cijene benzina kretale su se od 2,56 do 2,96 KM po litri za benzin te od 2,46 do 2,96 KM po litri za dizel. Svaki skok cijena goriva donosi nove brige građanima BiH jer su sva dosadašnja poskupljenja pravdana rastom cijena goriva. S druge strane, kada je cijena goriva bila u padu - pojeftinjenja u BiH nije bilo. Pa tako građani već sada strahuju da će nove cijene goriva dovesti prvenstveno do poskupljenja hrane.
Podsjetimo, sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u kolovozu je iznosila 3322,90 KM. Od tog iznosa na prehranu se odnosilo 1246,40 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH iznosila je 1262 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 596 KM. Razlika između minimalne plaće i vrijednosti sindikalne potrošačke košarice je 2726,90 KM! Obični radni čovjek spada u kategoriju roba jer rob radi za hranu, a to sigurno nije nešto što će zadržati ljude u BiH.
Prognoze za iduće mjesece nisu optimistične. Cijena sirove nafte dostignula je rekordnu razinu u ovoj godini popevši se na 95 dolara po jednom barelu, a pojedini stručnjaci upozoravaju da bi ona do kraja ove godine mogla otići i na sto dolara.
Novi rast cijena posljedica je špekulacija investitora koji računaju na oskudnu ponudu i višak potražnje u posljednjem tromjesečju ove godine, a što je rezultat produljivanja smanjenja proizvodnje od Saudijske Arabije i Rusije, dva najveća proizvođača u OPEC plus. Oni smatraju kako bi i "neka mala buka" u idućem razdoblju mogla "crno zlato" gurnuti preko magičnog troznamenkastog broja i vratiti ga na razinu iz srpnja prošle godine, kada je bio vrhunac zahuktale inflacije.
Futuresi nafte, ugovori za rujan, već se kreću oko 95 dolara, a kako ide zima i sezona grijanja, mnogi smatraju da se ona neće zaustaviti na tom broju jer odnos ponude i potražnje ukazuje da su cijene od oko 90 dolara jednostavno neodržive.
Ono što dodatno zabrinjava, ali i pravi nove uvjete za inflatorni pritisak, jest i podatak da svjetske rafinerije ne mogu proizvesti dovoljne količine dizela kojima bi zadovoljile trenutačnu potražnju. Rast cijene sirove nafte na svjetskim burzama izgleda blijedo u odnos dizel.
Problemi i u Europi
U Europi je proteklih nekoliko tjedana nabavna cijena dizela skočila za više od 40%. Problem je akutan kako u Europi tako i Sjevernoj Americi, gdje je jedan broj rafinerija zatvoren tijekom pandemije, a druge su pretvorene u pogone za proizvodnju biogoriva. Preostali kapaciteti su dovoljni za proizvodnju benzina, ali ne mogu zadovoljiti potražnju za dizelskim gorivom. Što će ovo značiti za naše tržište?
Cijena dizela na domaćim crpkama trenutačno iznosi u prosjeku 2,95 KM i u odnosu na lipanj i srpanj ove godine veća je za oko 50 feninga, odnosno 20%. Podsjećanja radi, posljednji put kada je jedan barel koštao 100 dolara, u lipnju 2022., cijena dizela na bh. crpkama bila je oko 3,30 KM. Kako su cijene energenata, ali i hrane, uz pokidane lance opskrbe, bile glavni pokretači inflacije, novi rast cijena goriva borbu Europske središnje banke protiv ove financijske pošasti čini sve težom.
