Ako do početka 2026. BiH ne uvede sustav trgovanja emisijama usporediv s EU sustavom.
Gospodarstvenicima u BiH, a time i bh. ekonomiji, prijeti nova nezavidna situacija jer bi njihovi proizvodi mogli poskupjeti i do 20%, čime bi im dodatno opala konkurentnost na europskom tržištu. Naime, ako do početka 2026. BiH ne uvede sustav trgovanja emisijama usporediv s EU sustav, bh. izvoznici bit će suočeni s CBAM mehanizmom.
CBAM je mehanizam koji regulira emisije ugljika u međunarodnoj trgovini, a riječ je o politici koja bi omogućila zemljama EU da naplaćuju porez ili naknadu za uvozne proizvode koji su proizvedeni s visokim emisijama ugljika. U praksi to znači da će sve zemlje koje nisu članice EU, a koje uvoze robu u EU, biti obuhvaćene ovim mehanizmom.
Donošenje CBAM uredbe ima izravan utjecaj na kompanije u BiH koje imaju obvezu izvještavanja emisija za pojedine industrije. Tako kompanije iz industrije cementa, željeza i čelika, aluminija, umjetnih gnojiva, električne energije i vodika već se moraju prihvatiti posla jer su obvezne svoja izvješća o emisijama ugljika dostaviti do 31. siječnja 2024. za posljednje tromjesečje 2023. Tijekom 2024. i 2025. kompanije imaju obvezu kontinuiranog kvartalnog izvještavanja, a plaćanje CO2 emisija (kupnja CBAM certifikata) počinje 2026. U poslovnoj zajednici pozivaju vlast da donese potrebna zakonska rješenja te podsjećaju da je vremena sve manje jer rok istječe za dvije godine, a posla je mnogo.
Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore RS-a, objasnio je da će od 1. siječnja 2026. početi oporezivanje CO2, a od 1. listopada ove godine naša gospodarska društva koja izvoze, prije svega u EU, moraju voditi evidenciju i izvještavati Europsku komisiju koliko je u svaki njihov proizvod ugrađeno proizvoda koji u sebi imaju energiju koja emitira CO2.
- Naša poduzeća za svaki dio koji je ugrađen u njihov proizvod morat će dokazati koliko u njima ima zelene ili one druge energije. Naravno da će se to naplaćivati i ako naše vlasti, na razini BiH prije svega, ne donesu određena zakonska rješenja, onda će tu pristojbu naša poduzeća plaćati EU. Ako mi za ove dvije godine uspijemo to riješiti, ta sredstva će ostajati BiH putem CBAM-a i tim sredstvima će biti isključivo financirano smanjenje CO2 i povećanje obnovljivih izvora energije - rekao je Ćorić. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH objašnjavaju da CBAM mehanizam, kao dio Europskog zelenog dogovora, treba spriječiti curenje ugljika i izravno utjecati na ublažavanje klimatskih promjena.
- Njegovo uvođenje ima izravan utjecaj na kompanije u BiH koje imaju obvezu izvještavanja emisija za pojedine industrije. CBAM propis stupio je na snagu u svibnju 2023. godine. Službena primjena u prijelaznoj fazi počela je 1. listopada 2023. i traje do prosinca 2025. U ovom razdoblju izvještavanje je obvezujuće za uvoz robe u EU za industrije: cementa, željeza i čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika - kazali su iz VTK za Nezavisne.
