Javni sektor u dva bh. entiteta zajedno u Bosni i Hercegovini troši blizu 90 posto ukupnog iznosa proračuna.
Koliko je visoka cijena rascjepkanosti vlasti na općinske, županijske, entitetske razine, pokazuju i rezultati programa "Porezni kalkulator" te "Proračun narodu" koje su pokrenule dvije nevladine organizacije u toj zemlji, a gdje se mogu vidjeti koliko poreza država uzima zaposlenima građanima.
U koje svrhe se izdvaja novac
Aleksandra Banović je jedna od gotovo 680.000 zaposlenih u Bosni i Hercegovini. Dio njenih osobnih primanja, odvaja se za financiranje različitih namjena u javnom sektoru. Mišljenja je i da bi građani trebali utjecati na to u koje svrhe će se izdvajati njihov novac.
„Mislim da bi se od poreza koje plaćaju svi građani Bosne i Hercegovine mnogo više novca trebalo izdvajati za određene razvojne programe, programe zapošljavanja, kulturu, ekologiju, sport...a ne za financiranje institucija Bosne i Hercegovine u tako velikom omjeru. Naravno da institucije trebaju funkcionirati. Naravno da su im sredstva potrebna, ali ne veći dio proračuna koji se sada izdvaja za financiranje. I od moje plaće se izdvajaju određena sredstva i zašto mi građani izravno ne bismo utjecali na to za što će se sredstva odvajati?"
A svake sekunde u Bosni i Hercegovini se iz proračuna potroši oko 140 eura. Prema podacima Centra za zastupanje građanskih interesa, od početka 2012. potrošeno je tako blizu 7,5 milijardi maraka, odnosno 3,7 milijardi eura.
Na stranici budzeti.ba pokrenuta je aplikacija „Porezni kalkulator" kako bi se građani mogli upoznati s time gdje odlazi njihov novac.
Damir Mehmedbašić iz Fondacije CPI kaže: „Ako je vaša neto plaća 500 eura, na doprinose i na porez na dohodak izdvojit ćete oko 370 eura. Ukoliko uključimo i PDV opciju, jer pretpostavljamo da ćete tu plaću potrošiti, vi ćete za svojih 500 eura neto, ukupno poreza i doprinosa platiti oko 450 eura."
U skladu s ustavnim nadležnostima koje uglavnom pripadaju entitetima i asimetriji koja proizlazi iz postojanja decentralizirane Federacije BiH prema centraliziranoj Republici Srpskoj, Federacija BiH je najveći potrošač. Preciznije, administracija u FBiH troši skoro dvostruko više od one u RS-u.
Centri civilnih inicijativa tvrde da je odnos prema javnosti i javnom dobru na marginama zanimanja političara u BiH.
Adis Arapović iz CCi-ja, govori: „Politička borba je brutalno svedena na borbu za javni novac, javne pozicije, moć i prestiž koji omogućava takozvana državna fotelja ili državna uniforma. Zato se javni novac troši krajnje neracionalno i neodgovorno. Javnost je permanentno opterećena perifernim političkim aferama koje u stvari generiraju politički centri moći da bi zamaskirali stvarni razlog svoga djelovanja, a to je javni novac!"
Plaćajući samo poreze, građani osiguravaju više od pola ukupnog novca kojim se pune proračuni u Bosni i Hercegovini.
Plaćanje doprinosa
Odnosno, osiguravaju tri milijarde eura ili 53 posto prihoda svih proračuna i proračunskih fondova u BiH.
Dodatnu trećinu novca, više od 35 posto ili dvije milijarde eura, u ukupnoj javnoj potrošnji na razini bh. entiteta donose zaposleni građani kroz plaćanje doprinosa.
Time raspolažu fondovi mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i javni zavodi za zapošljavanje. Uz naknade, kazne i takse - građani u punjenju proračuna sudjeluju s više od 90 posto vlastitog novca. Drukčije rečeno, od 10 maraka bilo kojeg proračuna u BiH, devet maraka su novci uzeti od građana.
Javna potrošnja novca koji pripada svima, vrlo rijetko je tema među političarima u Bosni i Hercegovini, koji i odlučuju o tome kako i gdje usmjeriti taj novac.