U ovakvoj godinama disfunkcionalnoj BiH najbolje se osjećaju politički čelnici, a postojeći zakon i Ustav jamče im pokroviteljstvo te neprestan dotok financija iz javnih i polujavnim poduzeća, bez bilo kakve odgovornosti.
Za kaotično stanje u BiH, veliku stopu nezaposlenosti, mali dotok investicijskih projekata osim bh. političara, odgovornost snosi međunarodna zajednica i čelnici Europske unije koji su probleme u BiH godinama držali po strani. Ovo je samo dio režima o aktualnom stanju u BiH koje je u svojoj najnovijoj analizi iznio Tobyo Vogel, analitičar vanjskopolitičkih pitanja u Bruxellesu i viši suradnik u organizaciji Vijeća za demokratizaciju politike (Democratization Policy Council). Po njemu se Europska unija suočava s novim geopolitičkim izazovima koji se više ne mogu ignorirati, što se vidi u pregledu europske politike prema susjedstvu koja je predstavljena prošli tjedan u Bruxellesu. - Novo stanje u regiji zahtijeva od EU provedbu odlučnije politike prema BiH, ocjenjuje Vogel. On spominje kako je pasivnost EU-a prema BiH vidljiva i kroz minimalnu nazočnost vojnih snaga u sklopu misije EUFOR-a.
- Već godinama je nazočnost tih snaga tolika da nisu u stanju osigurati veleposlanstva EU-a u Sarajevu, a kamoli nekoga zaštititi, iako je održavanje sigurnog okruženja zakonska obveza EU-a koju je 2004. godine preuzela od NATO saveza, piše Tobyo Vogel. U analizi se osvrće i na njemačko-britansku inicijativu za pokretanje žurnih reformi u BiH, a koju su u vidu dokumenta podržali i čelnici EU-a. Problem je, po njemu, što ispunjavanje uvjeta iz deklaracije nije definirano konkretnim rokovima kako bi se time natjerali političari u BiH na poduzimanje konkretnih reformi. Nakon što su Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH usvojili i potpisali izjavu o spremnosti svoje zemlje na provedbu reformi, visoka povjerenica za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini najavila je da će u ožujku na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a dati preporuku da za BiH na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Iako je izjava načelne naravi i govori o tome kako će vlasti i političke stranke u BiH djelovati na provedbu socijalnih, gospodarskih i političkih reformi čiji je cilj osigurati da u sljedeće četiri godine ta zemlja bude u stanju podnijeti zahtjev za stjecanje statusa kandidata za članstvo BiH u EU.
Večernji
