Osiromašenom stanovništvu Bosne i Hercegovine suvremene prometnice zapravo predstavljaju tek dodatni trošak kojega ne mogu podnijeti pa se zato značajan broj vozača umjesto autocestama odlučuje voziti starim i dotrajalim lokalnim prometnicama čak i kada je cestarina simbolična, prenose u ponedjeljak banjolučke "Nezavisne novine".
Dokaz za to je činjenica da je na autocesti između Banje Luke i Bosanske Gradiške promet opao za gotovo 30 posto otkako se sredinom ožujka tamo počela naplaćivati cestarina.
Od 16. ožujka i službenog puštanja u rad otvorenog sustava naplate cestarine na dionici autoceste Gradiška-Banja Luka tom prometnicom dnevno, u prosjeku, prođe između 3.000 i 3.500 vozila, službeni su podaci poduzeća "Autoceste Republike Srpske".
Više od 90 posto vozila koja prometuju ovom autocestom su putnička, a cijena cestarine u jednom pravcu za tridesetak kilometara je dvije konvertibilne marke (jedan euro), no tisućama vozača i to je previše unatoč činjenici da vožnjom lokalnim cestama gube vrijeme, gorivo i živce.
Tako su u mjestu Laktaši, kroz koje prolazi stara cesta koja od Banje Luke vodi prema granici s Hrvatskom, od 16. ožujka zabilježene ogromne gužve, što se povezuje upravo s početkom naplate cestarine.
"Preko dana, od sedam do deset sati, ulica se ne može prijeći ni pješice, a o vozilima da ne govorimo. Uzrok je, naravno, to što je počela naplata cestarine", svjedoči jedan od vozača iz Laktaša.
U "Autocestama RS" ipak očekuju kako će s trenutačnim intenzitetom prometa i uz važeći cjenovnik za godinu biti vraćena sredstva uložena u izgradnju naplatnih kućica pa bi u naredne dvije godine bila financijski pokrivena izgradnja preostalih kućica na drugim pristupnim točkama na autocesti.
Naplata cestarine znatno ranije je počela na svim izgrađenim dionicama autoceste na koridoru V c, koji prolazi kroz teritorij Federacije BiH.
Prosječna cijena cestarine tamo je 0,060 eura po prijeđenom kilometru, dok je u Hrvatskoj prosječna tarifa za to 0,055 eura.
