Za programe aktivne politike zapošljavanja u prošloj godini Vlada Federacije BiH izdvojila je 9,640.000 maraka.
Kako se tvrdi u godišnjem izvješću Federalnog zavoda za zapošljavanje, provedbom ovih programa bio je obuhvaćen znatno veći broj osoba nego u ranijem razdoblju. Ipak, broj zaposlenih u ovom entitetu povećao se prošle godine za oko dva posto, što je u svakom slučaju skroman rast. Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje to objašnjavaju nedovoljnom potražnjom za radnom snagom na bh. tržištu. Jedan od razloga su i poplave i klizišta koja su prošle godine nanijele štetu od četiri milijarde maraka, od čega se skoro 40 posto odnosi na štete u gospodarstvu. Izravno i neizravno je bilo ugroženo oko 40 tisuća radnih mjesta u BiH. Piše Večernji list.
Usto, strana ulaganja, i osim određenog rasta, još nisu na željenoj razini. Broj zaposlenih se od 2006. do 2014. godine povećao za više od 50 tisuća, i to najviše u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i prerađivačkoj industriji. Neprilagođen obrazovni sustav jedan je od nekoliko razloga što broj zaposlenih ne raste brže.
- Još uvijek je evidentan problem strukturne neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada koji karakterizira i niska produktivnost i visoki udio zaposlenosti u neformalnoj ekonomiji. Rad na crno i dalje ostaje objektivni problem koji, pored nelojalne konkurencije među poslodavcima i nepoštovanja financijske discipline, utječe i na sagledavanje evidencijske stope nezaposlenosti. Visoki udio neregularnog zapošljavanja u ukupnom broju zaposlenih i dalje je jedan od glavnih problema na tržištu rada. Veliki je broj osoba koje su ostale bez posla zbog različitih okolnosti, a čiji radno-pravni status još nije riješen, navodi se u izvješću Zavoda.
Zanimljivo je pogledati službene podatke koji pokazuju da je Federacija BiH s 443.587 radnika u prošloj godini dostigla 70,30 posto razine zaposlenosti iz 1991. godine. Nezaposlenost je velika i prosječno je prošle godine iznosila 391.428 osoba. Samo u dvije od deset županija prošle godine je zabilježeno određeno smanjenje nezaposlenosti. To su Sarajevska županija i Bosanskopodrinjska županija. U svim ostalim županijama nezaposlenost je prošle godine dodatno povećana. Županijske službe su prošle godine posredovale u zapošljavanju ukupno 70.333 osobe s burze rada, što je za 8608 više nego godinu dana ranije. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti prošle godine koristilo je mjesečno u prosjeku 10.770 osoba, a za te potrebe su županijske službe za zapošljavanje potrošile više od 47 milijuna maraka.
